Inflacija se smiruje: Hrana je u studenom bila 7,4 posto skuplja nego u istom mjesecu lani
Cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju, mjerene indeksom potrošačkih cijena, prema prvoj procjeni, u studenome 2023. u odnosu na studeni 2022. godinu u prosjeku su u našoj zemlji bile više za 4,7%, što je najniža godišnja stopa rasta cijena od listopada 2021. godine. U odnosu na listopad cijene su niže za 0,2%, pokazuju podaci Držanog zavoda za statistiku.
Druga najveća inflacija u EU
Prema objavljenim podacima Eurostata, harmonizirani indeks potrošačkih cijena u Hrvatskoj je prema prvim procjenama u studenom 5,5 posto, druga najveća stopa u europodručju, nakon Slovačke gdje je predviđena inflacija od 6,9 posto. Za cijelo europodručje prosječna inflacija očekuje se na razini od 2,4 posto, što je 0,5 postotnih bodova manje nego u listopadu.
I prošli je mjesec rastu cijena u Hrvatskoj najviše pridonio na godišnjoj razini rast hrane i pića te usluga. Promatrano prema glavnim komponentama indeksa procijenjena godišnja stopa promjene za Hranu, piće i duhan iznosi 7,4%, za Usluge 6,9%, za Industrijske neprehrambene proizvode bez energije 4,8% te za Energiju -3,4%.
Porast stope promjene na mjesečnoj je razini procijenjen za komponente Industrijski neprehrambeni proizvodi bez energije te Hrana, piće i duhan, po svakoj komponenti za 0,2%, dok je za komponentu Energija procijenjen pad stope za 1,7%. Istodobno su, prema prvoj procjeni, cijene Usluga u prosjeku ostale na istoj razini.
Na razini europodručja, gledajući glavne komponente inflacije, očekuje se da će hrana, alkohol i duhan imati najveći utjecaj na godišnju stopu inflacije (6,9%, u usporedbi sa 7,4% u listopadu), a slijede usluge (4%, u usporedbi s 4,6% u listopadu), neenergetski industrijski proizvodi (2,9%, u usporedbi s 3,5% u listopadu) i energija (-11,5%, u usporedbi s -11,2% u listopadu).
U Belgiji cijene čak i padaju
Nakon Slovačke i Hrvatske, najveće stope inflacije predviđaju se u Austriji, 4,9 posto, zatim Sloveniji 4,5 posto te Estoniji 4,1 posto.
S druge strane, Belgija bi mogla imati minus od 0,7 posto, a slijedi Italija s plus 0,7 posto i Finska s 0,8 posto.
U prvih jedanaest mjeseci prosječna godišnja stopa inflacije u našoj zemlji iznosila je 8,4%.
“Usporavanje godišnje stope inflacije posljedica je i učinka baznog razdoblja odnosno činjenice da su cijene već sredinom drugog tromjesečja prošle godine započele s dvoznamenkastom dinamikom rasta. Uz to normalizacija globalnih lanaca opskrbe, smirivanje, te u nekim područjima i pad cijena na svjetskim robnim tržištima, kao i administrativna ograničenja cijena neki su od uzroka usporavanja godišnjeg rasta cijena. Godišnji rast cijena nastavljaju predvoditi cijene hrane i usluga, dok cijene energije padaju”, komentar je analitičara Raiffeisen banke.
Prema njihovim očekivanjima, nastavit će se trend smanjivanja godišnje stope inflacije te pad percepcije inflacije i inflacijskih očekivanja i u posljednjem mjesecu 2023., ali će se rast potrošačkih cijena na godišnjoj razini zadržavat na relativno visokoj razini.
“Za cijelu 2023. očekujemo prosječnu godišnju stopu rasta potrošačkih cijena od 8% dok će u euro području isti pokazatelj trebao iznositi 5,6%. Dezinflacijski proces trebao bi se nastaviti i tijekom 2024. kada očekujemo spuštanje prosječne stope rasta na 3,3% u Hrvatskoj te 3,1% u euro području. Međutim, prognoze su izložene rizicima da stope budu više zbog snažnog tržišta rada, daljnjeg nastavka pritisaka na rast plaća te geopolitičkih nestabilnosti koji mogu izazvati poremećaje na svjetskim tržištima te posljedično prouzročiti prelijevanje na lokalno”, zaključuju.
