Tri scenarija za Eurozonu: Sve ovisi o energentima, budu li cijene stabilne kamate će padati, dok skuplja energija vodi u recesiju
Nakon dvije godine pandemije i potom dvije godine rekordne inflacije gospodarstvo eurozone u novoj će, 2024. godini tražiti način kako se oporaviti od nevolja za koje mnogi vjeruju da su ga trajno promijenile. Analitičari nizozemske ING banke predviđaju kako će više kamatne stope potaknuti blagu tehničku recesiju u eurozoni tijekom zime zbog čega bi Europska centralna banka mogla početi s rezanjem kamatnih stopa otprilike u isto vrijeme kao i američki FED.
Njemačka u tehničkoj recesiji
To je, smatraju osnovni scenarij za eurozonu koji je mogu ugroziti cijene energije budu li rasle što bi onda moglo gospodarstvo gurnuti u još dublju recesiju. Budu li cijene energije rasle ili budu li ozbiljno prijetile rastom mogućnosti za pad kamatnih stopa se smanjuju jer će ih ECB u tom slučaju htjeti zadržati na sadašnjoj visokoj razini.
“Kombinacija recesije s visokim kamatnim stopama stvara napetost unutar monetarne unije, uzrokujući rast širenja državnih obveznica”, kažu u ING-ju, bankarskoj grupaciji koja posluje u 40 zemalja i ima 37 milijuna klijenata. Njihovo viđenje optimističnog scenarija za eurozonu je ono u kojem unija 20 članica u kojoj je sada i Hrvatska potpuno izbjegava recesiju dok inflacija pada brže nego što bi se očekivalo.
“ECB bi takav scenarij omogućio brže uz monetarno popuštanje i istovremeno smanjenje prinosa na državne obveznice od čega bi koristi imale države s većim dugom jer bi im se smanjio rizik”, smatraju.
No, u osnovi realnim smatraju da će u narednoj godini zaostali utjecaj visokih kamatnih stopa i stroža fiskalna politika u Njemačkoj dovesti do oporavka nakon tehničke recesije tijekom zime. Stabilne cijene energije mogle bi pogurati inflaciju prema 2 posto, a onda bi ECB moga snižavati referentne kamatne stope za po 25 baznih bodova već od lipnja.
Ostvarenje ovakvog baznog scenarija ING-ja bacilo bi optimističan pogled i na predstojeću turističku sezonu.
Izazov su i cijene žitarica
Važno je naglasiti da iako se ove zime grijemo s puno manje straha od velikih poremećaja na energetskom tržištu te skupoće ili nestašica najveći rizik za gospodarstvo ipak leži u strahu od trećeg poremećaja u opskrbi energijom. U ING-u naglašavaju kako je izloženost SAD-a takvim vrstama šokova manja zbog energetske neovisnosti, a Europa je ranjivija posebno ako se smanji opskrba LNG-jem.
Nizozemski analitičari ipak smatraju kako je s računima za potrošnju energije za potrošače u eurozoni koji su i dalje za 20 posto viši u odnosu na vrijeme prije pandemije mogućnost inflacijskog šoka kakav je bio 2022. ipak ograničena čak i uz neočekivani skok u veleprodajnim cijenama plina.
“Umjesto toga, postoji nekoliko drugih potencijalnih izvora pritisaka na inflaciju, iako ni jedan od njih sam po sebi vjerojatno neće potaknuti val inflacije poput onog iz 2022. godine”, kažu u ING-ju nabrajajući kako su metali očito ranjivi, a rijetkost zbog nedostatka proizvodnih kapaciteta i/ili geopolitike predstavlja važan rizik. Također, naglašavaju tijekom posljednje dvije godine naglašena je bila međuovisnost cijena hrane i energije uz trajne rizike povezane s ratom u Ukrajini i izvozom žitarica.
“Klimatske promjene također stvaraju sve nestabilnije žetve, a rizik ovdje je da to rezultira većim protekcionizmom kako bi proizvođačke zemlje štitile domaću opskrbu”, upozoravaju analitičari na izazove budućnosti.
Neće biti eksplozije potrošnje
Trenutačno se tržišta rada hlade, ali nestašice radne snage češće su nego prije Covida pa moć radnika prema nekim tumačenjima raste iako je sindikalizam manje rasprostranjen.
“Sposobnost radnika da zaštite stvarne plaće u budućim šokovima inflacije vjerojatno će se povećati. Dodamo li tome fiskalni deficit u SAD-u, postoje razlozi za vjerovanje da će inflacija ostati viša u budućim godinama nego tijekom 2010-ih”, procjenjuju u ING-ju.
Iako se rast stvarnih plaća ponovno okreće prema pozitivnim vrijednostima, oprezni su u procjenjivanju potrošnje, pa predviđaju da će ona rasti svega 0,8 posto za 2024. godinu, što je skromnije od predviđanja ECB-a koji očekuje 1,6 posto rasta i Europske komisije koja očekuje rast od 1,2 posto. Rast potrošnje vjerojatno će, smatraju, biti ograničen promjenom u tržištu rada, uz postupno povećanje nezaposlenosti koje ograničava rast agregatnih prihoda.
“To općenito povećava preventivnu štednju. U međuvremenu, više kamatne stope povećat će mjesečne obveze za stambene kredite i otežati kupovinu na kredit. Čak i uz puno povoljniju pozadinu inflacije, očekujemo da će rast potrošnje u eurozoni ostati umjeren u 2024., održavajući rast BDP-a ispod 0,5 posto”, zaključuju nizozemski analitičari te očekuju da će ECB početi s rezanjem kamatnih stopa do ljeta i srezati ih ukupno 75 baznih bodova iduće godine.
Predviđaju još jednu godinu ekonomske stagnacije u eurozoni i rezanje kamatnih stopa Europske središnje banke sredinom 2024. Dok istovremeno neujednačena fiskalna politika u bloku može dovesti do širenja razlika u prinosima na državne obveznice.
