Studiranje u EU: Bez školarina u Finskoj, Danskoj i Švedskoj, studirati u Latviji skupo, a Španjolci naplaćuju po uspjehu na studiju
Otkad je Hrvatska ušla u Europsku uniju prije deset godina studiranje je za hrvatske građane na sveučilištima u članicama EU postalo pristupačnije, a otkako od ove godine s ostalih 19 članica eurozone imamo zajedničku valutu, a s njih 26 zajedničku granicu interes za studijem izvan Hrvatske neće jenjavati.
U Austriji samo simbolična naknada
Članice EU različito pristupaju naplati školarina studentima, a portal studyineurope.eu je usporedio školarine i način na koji se one naplaćuju koristeći se podacima iz službene baze Eurydice-a, informacijske mreže obrazovnih institucija koju financira Europska komisija.
Studenti koji dolaze iz drugih EU zemalja ne plaćaju školarinu u Austriji, Danskoj, Finskoj, Grčkoj i Švedskoj, Irskoj, Mađarskoj i Sloveniji.
Studenti koji u Austriji planiraju dovršiti čitav studij ili su na razmjeni oslobođeni su plaćanja školarine na javnim sveučilištima.
Krovnoj studentskoj udruzi ipak treba platiti naknadu od 18 eura po semestru. Ipak, za one koji unutar dva semestra ne ispune sve studentske obveze morat će semestar platiti 363,36 eura. Za studente koji nisu građani EU ta je školarina obvezna u svakom slučaju i iznosi dvostruko više. Sveučilišta primijenjenih znanosti naplaćuju školarinu svima.
Članstvo u EU za studiranje u Finskoj je posebno važno jer za EU studente nema školarine dok je ona za studente izvan EU izraziti skupa i iznosi između 4 tisuće i 10 tisuća eura za godinu dana pred diplomskog studija te 10 tisuća eura za godinu dana diplomskog studija.
Talijani studentima naplaćuju po prihodima
U Italiji i Francuskoj školarina se naplaćuje svim studentima.
Na javnim sveučilištima u Francuskoj školarine nisu previsoke, godina studija u dodiplomskim studijima stoji 189,10 eura, u diplomskim studijima do 261,10 eura, a za doktorske studije 396,10 eura. Na privatnim sveučilištima u Francuskoj školarine se kreću od 1.500 do 6.000 eura godišnje dok se u poslovnim školama školarine kreću od 4.500 do sedam tisuća eura za godinu studija.
U Italiji školarinu obračunavaju na temelju prihoda studenta, a naknade mogu varirati od nula do dvije tisuće eura po akademskoj godini. Prosječna školarina za programe prvog ciklusa, odnosno prvostupnika te drugog ciklusa obrazovanja, odnosno magisterija iznosi oko 1.500 eura po akademskoj godini.
Školarine se u Belgiji naplaćuju svima pri čemu se unutar zemlje razlikuju ovisno o jezičnoj zajednici, pa je u francuskoj zajednici cijena godine studija između 374 i 836,96 eura, u flamanskoj od 0,70 do 9,3 eura simbolične naknade, a u njemačkom govornom području prosječna školarina iznosi 435 eura za godinu studija. Ipak, za studente izvan EU u francuskoj zajednici je školarina značajno skuplja i kreće se od 890 do 4175 eura za godinu studija.
U Češkoj i Poljskoj se može studirati bez plaćanja školarine, ali samo ako se pohađaju studiji na češkom, odnosno poljskom jeziku. Za predmete koji se predaju na stranom jeziku u Češkoj naplaćuju školarinu do tisuću eura za godinu, a u Poljskoj studenti izvan EU-a i izvanredni studenti moraju plaćati školarinu od oko 2000 eura godišnje.
Španjolci naplaćuju po uspjehu na studiju
U njemačkoj studenti ne moraju plaćati školarinu ako ne mogu završiti studijske programe u predviđenom roku, a naknade se znaju naplaćivati na magistarskim programima. Studenti iz Europske unije u Nizozemskoj plaćaju godišnju školarinu u iznosu od 2209 eura, a u Luksemburgu je osim za posebne programe ne moraju plaćati.
Školarine u Portugalu plaćaju svi i one po akademskoj godini za redovite studente na dodiplomskim i magistarskim programima iznose od 950 do 1250 eura, dok su za doktorske studije skuplje i iznose između 2500 i 3000 eura. Redoviti studenti iz EU-a, kao i studenti iz zemalja s recipročnim sporazumom sa Slovenijom, ne moraju plaćati školarinu na javnim sveučilištima i visokim školama u Sloveniji.
Studiranje u Latviji i Litvi prilično je skupo. Studenti u Latviji iz EU plaćaju školarinu od 1200 do preko 9900 eura za akademsku godinu, dok je u Litvi nešto povoljnije, školarine se kreću od 950 eura do 5,250 eura za studente iz EU.
Španjolski sustav naplate školarine je posebno zanimljiv, naplaćuju je po broju bodova odnosno ECTS-a koje donosi pojedini kolegij u sklopu studija. Prosječna školarina tako iznosi 12,50 eura po bodu, a studiji za prvostupnika kreću se od 12.50 do 30 eura u slučaju prvog upisa, a za ponavljače između 25 i 54 eura po bodu. Uzme li se u obzir da studijski program godišnje nosi 60 bodova, a magistarski i do 120 bodova godina studija u Španjolskoj može koštati 750 eura prosječno, ali i do 3.240 eura u slučaju najskuplje cijene i ponavljanja na dodiplomskom studiju. Doktorski studiji koštaju između 16 i 55 eura po bodu.
