Inflacija se smiruje ali…Maslinovo ulje u EU skuplje za 75 posto, a jaja za 37 posto nego na početku 2021. godine
Prema prvoj procjeni Eurostata godišnja inflacija u eurozoni će u listopadu iznositi 2,9 posto, što je značajan pad s 4,3 posto koliko je iznosila u rujnu.
Hrvatska je i nadalje druga po visini inflacije sa 6,7 posto, gleda li se harmonizirani indeks potrošačkih cijena. I u listopadu veću stopu od nas prema procjeni je imala Slovačka (7,8 posto), a tek nešto manju Slovenija (6,6 posto).
Hrana osjetno skuplja nego 2021. godine
Eurostat se pozabavio i prehrambenim proizvodima koji su imali najveći rast u dvije godine. U rujnu ove godine su tako cijene jaja, maslaca i krumpira u EU više su bile nego u siječnju 2021. i 2022., ali su ipak bile manje nego prije nekoliko mjeseci, dok su cijene maslinova ulja u stalnom porastu.
Kako pokazuju podaci Eurostata, u rujnu je cijena maslinovog ulja bila 75% viša nego u siječnju 2021. U siječnju 2022. cijene su već bile 11% više nego u istom mjesecu prethodne godine, a između rujna 2022. i rujna 2023. su zabilježile nagli rast. Cijene krumpira također su bile u ogromnom porastu.
Od siječnja 2021. cijene krumpira porasle su za 53% u rujnu 2023., nakon vrhunca u lipnju 2023. (+60%).
Što se tiče cijena jaja, u rujnu su bile 37% više nego u siječnju 2021. Cijene jaja su se stabilizirale u prva dva kvartala ove godine te su imale i pad u kolovozu i rujnu ove godine.
Cijene maslaca dosegle su vrhunac u prosincu 2022. (+44% u usporedbi sa siječnjem 2021.), a zatim su polako počele padati. Maslac je ipak u rujnu bio 27 posto skuplji nego u siječnju 2021. godine.
Cijene u Hrvatskoj više za 5,8 posto
Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju, mjerene indeksom potrošačkih cijena, prema prvoj procjeni, u listopadu su u odnosu na listopad 2022. u prosjeku bile više za 5,8%, dok su u odnosu na rujan 2023., odnosno na mjesečnoj razini, u prosjeku više za 0,4%.
Prema HICP-u i objavi Eurostata, na mjesečnoj su razini cijene kod nas porasle za 0,2 posto, a veći rast od nas su imale Slovenija i Austrija, svaka za po 0,4 posto. Kod 7 zemalja inflacija je pala na mjesečnoj razini, a najviše na Malti, za 1,2 posto, slijedi Estonija s padom cijena od 0,5 posto te Cipar i Portugal s padom cijena od 0,4 posto.
Na godišnjoj razini uz Hrvatsku, Slovačku i Sloveniju još je Estonija imala rast cijena od 5 posto, a sve ostale manje od toga. Nizozemska i Belgija imale su pad cijena na godišnjoj razini, za 1, odnosno 1,7 posto. Najmanji rast cijena na godišnjoj razini imala je Italija (1,9 posto), Luksemburg (2,1 posto), Finska i Latvija (2,4 posto) te Njemačka i Litva (3 posto).
Gledajući glavne komponente inflacije u europodručju, očekuje se da će i u listopadu hrana, alkohol i duhan imati najviše godišnje stope, ali opet manje nego u rujnu (7,5%, u usporedbi s 8,8% u rujnu), a slijede usluge (4,6%, u usporedbi s 4,7% u rujnu), ne-energetska industrijska roba (3,5%, u usporedbi s 4,1% u rujnu) i energija (-11,1%, u usporedbi s -4,6% u rujnu).
U Hrvatskoj, kako je objavio DZS, procijenjena godišnja stopa promjene za Hranu, piće i duhan iznosi 8,1%, za Usluge 7,3%, za Industrijske neprehrambene proizvode bez energije 5,6% te za Energiju -0,2%. Porast stope na mjesečnoj razini procijenjen je za komponente Industrijski neprehrambeni proizvodi bez energije, za 2,4%, te Usluge, za 0,4%. Istodobno je, prema prvoj procjeni, pad stope procijenjen za komponente Energija, za 1,1%, te Hrana, piće i duhan, za 0,5%.
