KOLIKO SU RASLE PLAĆE Primanja radnika u eurozoni rasle sporije od inflacije, ali je ipak potpiruju
Prije pandemije velika zabrinutost vladala je zbog usporenog rasta plaća te se je mnogo raspravljalo o mogućem načinu povećanja plaća kako bi se održala potražnja i smanjila nejednakost.
Spirala plaća i cijena brine ekonomiste
No, trenutačno je zabrinutost produbljena, jer plaće rastu, ali neravnomjeran rast plaća dovodi do još većih socijalnih razlika, plaće koje i rastu ne prate rast cijena, do izražaja dolazi i već dulje vrijeme prisutan jaz plaća i produktivnosti, a rast kamata središnjih banaka povećava troškove otplate kredita i ostalih troškova građana ali i gospodarstva, što može dovesti do recesije.
Inflacija jede troškove, radnici traže veće plaće, a to bi, prema mišljenju ekonomista, moglo dovesti do već poznate pojave iz sedamdesetih godina ‘spirale plaća i cijena’. Odnosno, s većim cijenama traže se veće plaće, a rast plaća opet dovodi do većih cijena…
Trenutačnu situaciju vezanu za plaće analizirala je nedavno Međunarodna organizacija rada, koja upozorava kako bi središnje banke morale zauzeti širu sliku od samog cilja povećanja kamata zbog obuzdavanja inflacije.
S rastom kamata povećavaju se troškovi financiranja, pada potrošnja i investicije, odnosno usporava gospodarstvo. Takva oštra monetarna politika može pokrenuti recesiju.
Prosječna plaća kod nas 1050 eura
Zaduženo stanovništvo moglo bi imati problema s otplatom kredita, a kao primjer već se uzimaju veće rate kredita u zemljama EMU.
Kao rizik većih kamata i povećanih troškova navodi se i udar na demografiju, jer će se mladi teže odlučiti zasnovati obitelj. Dakle, problemi koji su u EU već prisutni.
Naravno, središnje banke su svjesne tih rizika, ali trenutačno smatraju da je inflacija veći problem i da ju je potrebno eliminirati. S rastom inflacije, povećavale su se tijekom prošle godine i plaće, ali manje nego što su rasle cijene.
Prema podacima DZS-a prosječna plaća u studenom u Hrvatskoj bila je 7.914 kuna, odnosno 1.050 eura, što je za oko 70 eura više nego na početku prošle godine. Za razdoblje od siječnja do studenoga 2022. prosječna mjesečna isplaćena neto plaća iznosila je 7.632 kune, što je u odnosu na isto razdoblje 2021. nominalno više za 7,3 posto, ali realno niže za tri posto.
Minimalna plaća u Luksemburgu 2256 eura, u Bugarskoj samo 332 eura
Službenih podataka o prosječnim plaćama u EU i EMU za prošlu godinu nema još, ali s tržišta je vidljiv snažan rast. Ali ipak nedovoljan da prati rast cijena.
Primjerice, na kraju prošle godine, preko 7 posto su rasle u Njemačkoj, nešto manje u Francuskoj, u Irskoj i Italiji oko 4 posto, nešto manje u Španjolskoj… Prema podacima s tržišta rada izglednije je da su plaće rasle više od 4 posto koliko su pokazali podaci Eurostata o rastu troška rada sredinom prošle godine. Europska središnja banka procijenila je da bi s prošlogodišnjeg rasta plaća od 4 posto, ove godine taj rast mogao biti 4,8 posto.
Prema službenim podacima iz 2021. godine vidljivo je da smo po visini plaća bili pri samom dnu.
Slovenija je tada imala više od 200 eura veću prosječnu plaću, nekoliko eura više Češka, oko 150 eura više Estonija, Njemačka oko 1.500 eura veću prosječnu plaću nego mi, Austrija oko 1.250 više od nas, Belgija i Francuska gotovo 1.300 eura više, Irci 1.700 više, Šveđani 2.000 više..
Minimalne mjesečne plaće u EU-a u 2022. znatno su varirale, od 332 eura u Bugarskoj do 2 256 eura u Luksemburgu, dok je u Hrvatskoj bila 623,70 eura.
Nema poveznice ulaska u euro i rasta plaće
Francuska i Njemačka nekoliko su puta povećale minimalnu plaću, poslodavci su nudili razne porezne olakšice, ali su sindikati i nadalje prosvjedovali tražeći veće plaće. I takva situacija se nastavlja, što dodatno poziva ECB na oprez.
Jedan od često citiranih članova odbora ECB-a Fabio Panetta rekao je lani da su pritisci na plaće zasad obuzdani, ali da središnja banka s podizanjem kamatnih stopa mora biti iznimno oprezna. I glavni ekonomist francuske banke BNP Paribas, Paul Hollingsworth, rekao je da, iako još uvijek ima malo dokaza o spirali plaća i cijena i da će ECB biti oprezna na sve znakove inflacije.
Prema statistici EUrofounda, prosječna plaća hrvatskih radnika rasla je prethodnih godina puno sporije od zemalja, novih članica EU. Tvrdnje naše Vlade bile su da će rast plaća biti veći s uvođenjem eura, jer tako pokazuje iskustvo drugih zemalja, no izglednije je da to baš i nema poveznice.
Istodobno, kupovna moć je kod nas s rastom cijena sve lošija, a veći je rizik i rast cijene zaduživanja.
