KRUH SAMO SVAKI DRUGI DAN? Kruh u eurozoni skuplji i 50 posto: Kilogram kruha u Hrvatskoj ide na 1,99 eura, a u Njemačkoj i do 10 eura
Prvo je poskupjelo gorivo, ali nekima nije smetalo jer se voze javnim prijevozom, potom je poskupio plin, ali nekima nije smetalo jer žive u malim stanovima i uglavnom su na poslu, potom je poskupjelo ulje, ali nekima nije smetalo jer odavno hranu pripremaju na svinjskoj masti.
No kada se moguća drastična poskupljenja nadviju nad kruh tada se većina građana Hrvatske ipak osjeti ugroženo jer smo šesta nacija u Europskoj uniji po konzumaciji kruha.
Prosječni Hrvat pojede 62 kilograma kruha godišnje, Rumunji i 98 kilograma
Prema podacima Europskog udruženja mlinarske industrije prosječni građanin Hrvatske konzumira 62 kilograma kruha godišnje, a prema podacima Eurostata za 2020. godinu taj kruh plaćamo neznatno više od europskog prosjeka. U čak je 11 zemalja EU kruh jeftiniji nego u Hrvatskoj, iako je kupovna moć građana manja nego u Hrvatskoj u samo tri države EU.
Više kruha od Hrvata u EU godišnje jedu Rumunji (98 kg), Česi (91 kg) u čijim je zemljama jeftiniji od prosjeka EU, te Slovenci (85 kg), Nijemci (81 kg) i Grci (73 kg) gdje je skuplji od EU prosjeka.
Rast cijene kruha posljedica je rasta prvo rasta cijena goriva, potom rasta cijene brašna jer se zbog rata u Europi pšenicom trguje po gotovo dvostruko većim cijenama nego lani, a nastavak rata u Europi uzrokovati će i daljnji rast cijene gnojiva, koji poskupljuje ovojesensku sjetvu pšenice pa je teško predvidjeti dokle bi cijene kruha zapravo mogle skočiti.
Tek ćemo vidjeti kakve će promjene u poretku donijeti inflatorni vrtlog koji je zahvatio Europu, no danas se u Njemačkoj boje da bi ih kilogram za njihove pojmove običnog kruha, koji sada plaćaju između 4 i 5 eura mogao stajati i do deset eura za koliko se prema aktualnim cijenama Kauflanda u Njemačkoj sada prodaju specijalne vrste kruha.
U Hrvatskoj se razina straha pojavljuje dok slušamo najavu kako bi kilogram običnog bijelog kruha mogao doseći iznos od 1,99 eura, a već sada stoji 1,59 eura. Ako bi radnik koji u Hrvatskoj radi za minimalnu plaću u iznosu od 497,71 euro svaki dan kupovao kilogram kruga po cijeni od 1,99 eura tada bi u mjesec dana samo na kruh potrošio 11,99 posto svoje plaće.
Nijemci imaju jaku pekarsku industriju, Hrvatska uvozi smrznuti kruh iz Poljske
Kruh je, pak osnovna namirnica u većini zemalja Europe, a mnogi ljudi jedu kruh ili jela na bazi pšenice barem jednom dnevno.
No, iako Nijemci i Hrvati podjednako strahuju od rasta cijene kruha uzroci su drugačije prirode.
Njemačka koja ima vrlo razvijenu pekarsku i mlinarsku industriju te je uvoznica pšenice koju dobavlja iz Italije, Poljske, Nizozemske, Austrije i Francuske strahuje od rasta cijena zbog poskupljenja osnovnih sirovina od kojih proizvode kruh.
Hrvatska pak, a tome su pomogle i strane akvizicije domaćih pekarskih lanaca te širenje velikih diskontera, uvozi značajne količine kruha ponajviše iz Poljske, potom upravo Njemačke, Slovenije i Italije i to nakon što veliki dio vlastite pšenice izveze zbog manjka kapaciteta za preradu. Tako je svaki peti kruh na hrvatsko tržište stigao kao zamrznuti proizvod iz uvoza, dok se Njemačka može pohvaliti kao zemlja s najvećim tržišnim udjelom ekološkog kruha koji drži 8,5 posto njemačkog tržišta, a slijede je Francuska i Italija.
Francuski baguette mogao bi poskupjeti 30 posto na 1,2 eura
Kako je kultura konzumacije kruha u europskim zemljama različita tako je i način na koji prikazuju referentnu cijenu različit. Francuzi primjerice okosnicom cijene kruha u svojoj zemlji drže ‘baguette’ koji bi, prema izvještavanju francuskih medija mogao poskupjeti između 25 posto i 30 posto pa umjesto 90 eurocenti stajati 1,20 eura. Riječ je 250 grama francuskog kruha pa bi kilogram bio 4,8 eura.
U Francuskoj se godišnje pojede 10 milijardi Baguettea, 320 komada u svakoj sekundi pa iako je riječ o naoko neznatnom poskupljenju po komadu radi se zapravo o značajnom povećanju prihoda za trgovce koji tvrde da zbog poskupljenja Baguettea neće morati podići cijene nekih drugih proizvoda.
U Belgiji i Nizozemskoj su prije deset godina zabilježili značajan pad konzumacije kruha koji se počeo ubrajati u nezdravu hranu, 15,8 posto pala je konzumacija u Belgiji i 15,3 posto u Nizozemskoj pa su pokrenuli projekt vrijedan 7,75 milijuna eura da bi u tri godine od 2017. do 2020. promicali kulturu konzumacije kruha. Predstavljali su ga kao zdravu hranu koja je dio europske baštine.
U Belgiji je cijena kruha veća od EU prosjeka za oko 15 posto dok je u Nizozemskoj kruh jeftiniji od EU prosjeka za oko pet posto budući da je Nizozemska i veliki izvoznik pšenice. Sve manje kruha jedu i Poljaci koji ga proizvode za izvoz, ali i Britanci.
Hrvatska od siječnja iduće godine bude li sve prema planu u svoj platni sustav uvodi euro uz rekordnu što domaću što europsku inflaciju, a uz to istraživanja su pokazala kako je euro kada je uvođen u drugim zemljama ponajviše uzrokovao rast cijena namirnica i proizvoda koje ljudi svakodnevno kupuju. Kruh je ključna takva namirnica kojoj cijena sada raste zbog rasta svih drugih cijena, no može li je uvođenje eura i dodatno pogurati vrlo je upitno budući da Hrvati plaćaju kruh skuplje nego bi bilo realno s obzirom na platežnu moć građana u usporedbi s drugim zemljama u EU.
