BROJ RADNIKA RASTE Strani radnici spasili tržište rada, u Hrvatskoj ih trenutno ima čak 112 tisuća
Rast zaposlenosti na tržištu rada europodručja rezultat je prije svega snažnog priljeva radne snage, ponajprije stranih, a manje pada nezaposlenosti, zaključuju analitičari Europske središnje banke na temelju podataka Eurostata i Ankete o očekivanjima potrošača ECB-a (CES).
Radna snaga narasla za 3,8 milijuna
Za razliku od prethodnog desetljeća, lani je za gotovo 10 postotnih bodova više zaposlenih došlo iz neaktivnosti, a ne iz evidencije nezaposlenih. I oni imaju veća primanja nego oni koji dolaze iz statusa nezaposlenih, a tako će i ostati sve dok potražnja za radnicima bude veća od ponude.
Isti trend vidljiv je i kod nas. U dvije godine gotovo je tri puta više dozvola za boravak i rad stranih radnika, a pritisak na rast plaća je povećan.
Rast radne snage je na visokoj razini u europodručju, a najviše su tome pridonijeli strani radnici. U lipnju 2023. broj radne snage, na temelju mjesečnih podataka o nezaposlenosti, bio je oko 3,8 milijuna veći nego u siječnju 2020. razini.
Detaljni tromjesečni podaci iz EU ankete o radnoj snazi (LFS) pokazuju da su radnici migranti, posebno izvan EU-a, igrali važnu ulogu u dinamici radne snage tijekom pandemije COVID-19. U prvoj fazi pandemije, od četvrtog tromjesečja 2019. do četvrtog kvartala 2020., strana radna snaga smanjila se, no od prvog tromjesečja 2021. do prvog tromjesečja 2023. strani radnici činili su 41% ukupnog povećanja radne snage, pri čemu je njihov udio u tom razdoblju porastao s 10,3% na 11,4%.
Na tržište se vraćaju i oni koji nisu radili
Posljednjih godina sve je veći udio novozaposlenih u europodručju, koji su prethodno bili neaktivni.
Prijelazi iz neaktivnosti u zaposlenost bili su glavni pokretač rasta zaposlenosti. Prema podacima zavoda za zapošljavanje pojedinih zemalja, tranzicije iz nezaposlenosti u zaposlenost činile su 1,6% ukupne zaposlenosti, dok je ona iz neaktivnosti u zaposlenost iznosila 2,8%. To implicira da je samo oko 37% novozaposlenih u prvoj polovici 2023. bilo nezaposleno u prethodnom tromjesečju.
Dokazuju to podaci Eurostata koji pokazuju da je 60% novozaposlenih u 2022. godini došlo iz neaktivnosti, dok je od 2011. – 2019. taj postotak bio 51% .
Sve je i veća razlika u obrazovanju novozaposlenih te njihovim primanjima. U prosjeku, navodi se u analizi ECB-a, novozaposleni su mlađi i nižeg stupnja obrazovanja od onih koji su bili zaposleni prije novih tranzicija. Također je vjerojatnije da žene imaju skraćeno radno vrijeme i niže prihode.
Oni koji su zaposleni iz statusa nezaposlenosti zarađuju oko 55% dohotka od rada zaposlenih, dok oni koji izravno prelaze iz neaktivnosti u zaposlenost imaju prosječnu razinu dohotka od rada od oko 80% razine zarađenih od strane zaposlenih.
U Hrvatskoj plaće rasle gotovo 6 posto brže od inflacije
Kako se nadalje zaključuje, veća participacija prethodno neaktivnih radnika može ublažiti skučenost tržišta rada te može pridonijeti usporavanju rasta plaća, ovisno o različitim čimbenicima koji pokreću radnu snagu.
“Ako su pomaci u stopama ulaska potaknuti pozitivnim šokom potražnje (npr. jača potražnja za visokokvalificiranim radnicima), tada bismo također trebali promatrati pritisak na povećanje plaća za one koji su na poziciji, ali ako su ti pomaci potaknuti pozitivnim šokom ponude (npr. priljev migranata), tada bi novi radnici koji dolaze u radnu snagu mogli pomoći u ograničavanju zahtjeva za plaćama postojećih radnika”, tumači se.
Spomenimo da isti trend vrijedi i za našu zemlju. Prema podacima, do kraja kolovoza odobreno je 112.291 dozvola za boravak i rad stranih radnika u Hrvatskoj, u cijeloj prošloj godini 109.241, a u 2021. niti 50.000 . Znači, potražnja je sve veća, a tako i pritisak na rast plaća.
Na godišnjoj razini, realan rast prosječne mjesečne neto plaće traje od ožujka 2023. Prosječna mjesečna neto plaća, s iznosom od 1.141 euro, bila je nominalno viša za 135 eura ili 13,4% u odnosu na srpanj prošle godine, a realno za 5,7%.
Spomenimo da se kod nas među stranim radnicima najviše traže građevinari, konobari, kuharice, čistačice…
