USPJEH U POVLAČENJU EU SREDSTAVA Do kraja godine Hrvatskoj će biti isplaćeno 53 posto NPOO fonda – čak 2,9 milijardi eura!
Prije godinu dana isplaćena nam je prva rata od 700 milijuna eura od Europske komisije u sklopu Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, a nakon ocjene da je Hrvatska izrazito uspješna, brza i učinkovita u ispunjavanju reformi i mjerila. Bili smo među prvih šest zemalja koje su dobile odluku o dodjeli bespovratnih sredstava, a i godinu dana poslije nalazimo se u vrhu.
Najbolji smo po dinamici provedbe projekata
Za sada je 6 zemalja dobilo isplatu druge rate, među kojima smo i mi, a ujedno smo i predali zahtjev za isplatom treće rate, koja bi trebala biti isplaćena do kraja godine i nakon čega ćemo biti vodeći po visini isplaćenih sredstava u odnosu na dodijeljena. Ujedno smo i vodeća država po dinamici provedbe projekata.
Trenutačno smo drugi u EU, gleda li se koliko je koja zemlja povukla sredstava u odnosu na raspoloživa sredstva, ali do kraja godine bit ćemo prvi u EU i prvi s preko 50% isplaćenog u odnosu na dodijeljena sredstva, tumači premijerov savjetnik Zvonimir Savić. Odmah iza nas bit će Španjolska i Italija.
“Od početka provedbe Nacionalnog plana oporavka i otpornosti ispunili smo svih 104 pokazatelja, odnosno proveli smo 100% planiranoga… temeljem toga je Vlada mogla poslati dosadašnja tri zahtjeva za isplatom triju rata NPOO-a. Do sada nam je uplaćeno preko 2,2 milijarde eura bespovratno, što je preko 40% raspoloživih sredstava (5,5 milijardi eura). Kada dobijemo uplatu treće rate do kraja godine, imat ćemo kumulativno uplaćenih preko 2,9 milijardi eura, što je oko 53% povućenih sredstava i bit ćemo prva zemlja EU koja je prešla 50%.”, kaže Savić.
Ukupno je Vlada do sada realizirala natječaja i poziva u vrijednosti od 3,4 milijarde eura. To je preko 60% od raspoloživih 5,5 milijardi eura bespovratnih sredstava. Tako brza dinamika provedbe nije u niti jednoj drugoj zemlji.
Iz NPOO-a se grade vrtići, škole i infrastruktura
Natječaji obuhvaćaju sveobuhvatna ulaganja u izgradnju dječjih vrtića, osnovnih škola i dvorana diljem Hrvatske, zdravstvenu i prometnu infrastrukturu, kao i u projekte u području energetike, vodoopskrbe, turizma, znanosti i obnove od potresa.
Skupna tablica za sve zemlje nije prikazana, ali se pojedinačno po zemljama može iščitati u kojoj je fazi provedba kroz program Mehanizma za oporavak i otpornost. Pa tako, primjerice, nekoliko dana prije nego li je Hrvatska predala zahtjev za isplatom treće rate, Austrija i Belgija su objavile da modificiraju svoje Planove oporavka, a ukupno je u toj fazi još 10-tak zemalja. Odnosno, jedva su započeli provedbu, a već modificiraju Plan.
“Mi smo pola novca povukli bez modificiranja Plana”, komentira Savić.
Nizu zemalja je odobreno plaćanje tek prve rate, poput Luksemburga, Litve, Danske, Slovenije, Austrije, Češke i Malte, druge rate isplaćene su u 6 zemalja, među kojima smo i mi te, primjerice, Slovačka, Grčka i Portugal, kao i Italija i Španjolska koje su ujedno već u trećoj fazi isplate, koja slijedi i nama do kraja godine.
Kroz treću isplatu od 700 milijuna eura Hrvatskoj obuhvatit će se, kako navodi Europska komisija, 32 ključne etape i 13 ciljanih vrijednosti. Njima su obuhvaćena ulaganja u područjima kao što su zaštita od poplava, recikliranje komunalnog otpada, digitalizacija administrativnih, zdravstvenih i pravosudnih usluga, energetska obnova zgrada, održivi, zeleni i digitalni turizam, kupnja seizmičke opreme i izgradnja skele “Križnica”.
