25 DANA DO EURA Bit će ovo skromni blagdani: Europljani će poklon kupiti obitelji, ali kolegama ove godine ispod bora vjerojatno neće staviti ništa!
Gospodarstvo eurozone i dalje pokazuje jasne znakove blage recesije, dok inflacija u eurozoni daje nejasne signale jenjavanja. Osim u Španjolskoj gdje je četvrti mjesec zaredom zahvaljujući snižavanju cijene energenata snažno pala na 6,8 posto u studenom s listopadskih 7,3 posto. U Njemačkoj se tome ne mogu nadati nakon što je Joachim Nagel šef njemačke središnje banke poručio kako će cijene još neko vrijeme snažno rasti.
Tisuću ispitanih Europljana pesimistični u pogledu budućnosti
Ipak, u studenom je inflacija u Njemačkoj vrlo blago pala za 0,4 posto u odnosu na listopad, no očekuje se da će zbog otežane dobave goriva ponovno rasti prije nego dosegne vrhunac.
Posljednja anketa konzultantske kuće McKinsey obavljena u jesen 2022. pokazuje kako su europski potrošači zadržali pesimističan pogled na sviju ekonomsku budućnost. Tisuću intervjuiranih građana Francuske, Njemačke, Italije, Španjolske i Ujedinjenog Kraljevstva većinom su rekli kako je njihovo potrošačko povjerenje nisko i pogoršava se, posebice u Njemačkoj i Francuskoj. Posebno je alarmantno to što veliki broj ljudi poseže za štednjom kako bi obavili svakodnevne kupnje.
McKinsey ne očekuje da bi ove godine blagdanska sezona mogla potaknuti kupce na razmetanje.
Europljani su zakoračili u Advent svjetala slabijeg intenziteta radi štednje energije, ali i inflacijom stanjenih novčanika, pa je 58 posto njih i dalje jako zabrinuto zbog rasta cijena, traže opcije za kupnju koje si mogu priuštiti, a sedam od deset anketiranih građana u McKinseyjevoj anketi reklo kako planiraju kupovati manje ili neće kupovati uopće. Troje od pet anketiranih kupaca preorijentiralo se na privatne robne marke pri kupnji hrane i ostalih proizvoda za kuću.
Sve zbog energetske krize
U takvom stanju duha Europljani dočekuju i božićni šoping koji su američki analitičari konzultantske kuće Deloitte u listopadu opisali riječima:
“Obitelj još uvijek može računati na božićne poklone, ali prijatelji i kolege možda i ne”.
Da živimo u vremenu velike nestabilnosti u kojoj je predviđanje pretežak posao svjedoči i najnoviji izvještaj nizozemske ING banke prema kojem je u studenom optimizam europskih potrošača nešto i porastao zadržavajući se ipak na nižim razinama. Zabrinjava izvještaj kompanija o oštrom padu u proizvodnim trendovima kao i novim narudžbama.
Zbog takve slike Europe koja preživljava energetsku krizu s ratom u vlastitom predvorju većina građana EU, sudimo li prema situaciji u najvećim članicama za blagdane koji dolaze ne planiraju osobito izdašnu potrošnju.
Prema podacima servisa Statista trećina Španjolaca (32,4 posto), Francuza (32,4 posto) i Talijana (32,8 posto) planira ukinuti svu dodatnu blagdansku potrošnju, kao i četvrtina Nijemaca (24,8 posto). Većine svoje dosadašnje blagdanske potrošnje odreći će se 12,2 posto Španjolaca, 16, 4 posto Francuza i 10,2 posto Talijana, 9,9 posto Nijemaca, dijela te potrošnje 16,8 posto Španjolaca, 12,8 posto Francuza, 10, 9 posto Talijana i 12,5 posto Nijemaca.
Manje od pola Hrvata će trošiti kao i lani kad su potrošili 16 milijardi kuna
Zanimljivo je istaknuti kako servis Statista donosi i podatak prema kojem unatoč crnim najavama svih njemačkih političkih čelnika, čak 52,9 posto Nijemaca ne planiraju rezati blagdansku potrošnju dok je udio odvažih potrošača koji će za ove blagdane trošiti kao i do sada u Španjolskoj 38,2 posto iako inflacija pada, u Francuskoj 38,5 posto iako im je rast cijena tijekom cijele godine među nižima u eurozoni te u Italiji visokih 46,1 posto unatoč nezahvalnom stanju talijanske ekonomije s obzorom da je među najzaduženijom članicama eurozone u vrijeme kada se očekuje poskupljivanje duga zbog rasta kamatnih stopa.
Hrvatska se pozdravlja s kunom i prelazi na euro u nesumnjivo jednom od gospodarski najmračnijih trenutaka kroz koje prolazi europska monetarna unija koja je nedavno proslavila 20 godina svojeg postojanja. U anketi HRejting 45,7 posto građana reklo je da će za ovogodišnju blagdansku sezonu trošiti jednako kao i lani, dok je 39,4 posto njih izjavilo kako će trošiti manje, a samo 13,7 posto planira veću potrošnju.
Lanjskog su prosinca prema podacima Porezne uprave hrvatski građani potrošili 15,8 milijardi kuna, odnosno 209,7 milijuna eura preračunamo li iznos primjenjujući fiksni tečaj konverzije kune u euro. Potrošnja u prosincu u Hrvatskoj raste iz godine u godinu i lani je bila nešto je veća od mjesečne potrošnje koju su ostvarili građani i turisti zajedno tijekom srpnja i kolovoza, udarnih mjeseci turističke sezone. Ta usporedba pokazuje koliko je blagdanska potrošnja važna za punjenje kako trgovačkih džepova tako i državne blagajne zahvaljujući porezu na dodanu vrijednost.
