PROGNOZA BEČKOG INSTITUTA Hrvatska će imati pet puta jači rast od eurozone!
Iako gospodarstva diljem Europe usporavaju, neke su u tehničkoj recesiji ili su tome blizu, Hrvatska bi i u 2023. trebala ostvariti prilično snažan rast ekonomske aktivnosti, od čak 2,5 posto, što je pet puta više od prognoze za eurozonu, pokazuju ljetne prognoze Bečkog instituta za međunarodne ekonomske studije, koji analizira zemlje regije – jugoistočne, južne i istočne zemlje.
Za europodručje prognoziraju rast od 0,5 posto, a za EU 0,7 posto.
Mađarska tone u recesiju
Veću stopu rasta BDP-a od Hrvatske među analiziranim zemljama regije trebala bi imati samo Rumunjska, 3 posto. Za velik dio zemalja predviđa se stagnacija, odnosno rast do 1 posto, primjerice, za Češku i Estoniju 0,2 posto, Litvu 0,3 posto, Slovačku 0,6 posto, Latviju 0,8 posto… Za Poljsku se predviđa rast od 1 posto, Bugarsku 1,3 posto, Sloveniju 1,4 posto…Mađarska pak tone u recesiju, s padom BDP-a od 0,5 posto.
U Bečkom institutu upozoravaju kako je ekonomski oporavak u mnogim zemljama regije stao već na početku ove godine, a uzrokovan je velikim dijelom situacijom u Njemačkoj. Kako navode, osim pada realnih dohodaka, što je rezultat visoke inflacije, problem je i recesija u Njemačkoj zbog koje su se smanjile narudžbe za njemačku industriju, posebno u zemljama srednje Europe koje su snažno vezane uz najveću europsku ekonomiju.
Kao glavne kočnice većem rastu analitičari navode visoku inflaciju, zatezanje monetarne politike i nesigurno međunarodno okruženje, kao i visoke cijene energenata.
Prognoze Bečkog instituta za sljedeću godinu nešto su optimističnije, ako ne dođe do eskalacije rata. Tako bi EU u 2024. godini trebala ostvariti stopu rasta BDP-a od dva posto, a eurozona od 1,8 posto. Za Hrvatsku se opet prognozira veći rast od prosjeka EU i eurozone, od 2,9 posto i opet bi uz nju veći rast samo mogla imati Rumunjska, 4 posto. Susjedna Slovenija bi mogla imati rast gospodarstva od 2,5 posto, procjene su Bečkog instituta.
Jak rast BDP-a u prvom kvartalu
Podsjetimo se, prema lipanjskim prognozama Europske središnje banke, u europdručju bi ove godine gospodarski rast trebao biti 0,9 posto, a sljedeće 1,5 posto. Gospodarstvo bi trebalo rasti u sljedećim tromjesečjima usporedno sa smanjivanjem cijena energije, jačanjem inozemne potražnje i rješavanjem problema uskih grla u opskrbnim lancima, što će poduzećima omogućiti nastavak rješavanja zaostataka u izvršavanju narudžba kako neizvjesnost, uključujući neizvjesnost vezana za nedavni stres u bankarskom sektoru, bude slabjela.
No, kako su u središnjoj banci upozorili, pooštravanje monetarne politike ESB-a sve će više utjecati na realno gospodarstvo. Zajedno s postupnim ukidanjem mjera fiskalne potpore, to će nepovoljno djelovati na gospodarski rast u srednjoročnom razdoblju.
U svojim projekcijama OECD za europodručje prognozira također rast na godišnjoj razini od 0,9% u 2023. i 1,5% u 2024 te spuštanje osnovne stope inflacije u prosjeku na 5,8% u 2023. i 3,2% u 2024., dok bi temeljna inflacija trebala u 2023. iznositi 5,4%, a u 2024. 3,6 posto.
Inače, prema podacima Eurostata, najveći rast BDP-a u prvom tromjesečju u odnosu na prethodni kvartal zabilježila su Poljska, Luksemburg, Portugal i Hrvatska.
