DOBRA VIJEST ZA EUROPLJANE Rastu cijene, ali rastu i plaće u eurozoni, ECB očekuje vrlo snažan rast primanja
Europska centralna banka koja je od početka siječnja 2023. zadužena i za održavanje stabilnosti cijena na hrvatskim tržištu budući da smo usvojili euro kao službenu valutu u drugom je tjednu Nove godine objavila kako očekuje – “vrlo snažan” rast plaća u eurozoni tijekom sljedećih mjeseci.
ECB: plaće će nadoknaditi inflaciju
– Očekuje se da će rast plaća u sljedećih nekoliko kvartala biti vrlo snažan u usporedbi s povijesnim obrascima – stoji u mjesečnom biltenu ECB-a u kojem autori predviđaju kako će se odviti nadoknađivanje između plaća i visokih stopa inflacije. Sve će se to odviti pod utjecajem snažnog tržišta rada, zahvaljujući rastu minimalnih plaća, ali i sindikatima koji zahtijevaju veća povećanja plaća i vrše pritisak u tom smjeru.
Prije nego je u prosincu prosječna inflacija u eurozoni pala ispod psihološke granice dvoznamenkastog broja od 10 posto kontinuirano je rasla punih 18 mjeseci. ECB tumači kako su realne plaće sada znatno niže nego prije pandemije u 2019.godini jer je inflacija smanjila potrošačku moć. U drugom tromjesečju 2022. u eurozoni je zabilježen realni pad plaća od 5,2 posto. U uslužnom sektoru situacija s plaćama je nešto bolja zbog kako navode u ECB-u ozbiljnog nedostatka radne snage.
U Njemačkoj poštari traže 15 posto povišice
Sindikalni zahtjevi za povećanjem plaća već su krenuli u zemljama eurozone, osobito u sektorima s nižim plaćama. Francuska agencija AFP tako prenosi da je njemački sindikat Verdi zatražio povećanje plaća od 15 posto za oko 160 tisuća zaposlenika Deutsche Posta, tamošnjeg poštanskog diva, a za 2,5 milijuna saveznih, državnih i općinskih službenika traži se povećanje plaća od 10,5 posto.
ECB očekuje da će plaće na zdravim tržištima rasti unatoč vjerojatnom usporavanju gospodarskog rasta. U 2023. Europska središnja banka očekuje rast plaća od 5,2 posto.
Luis de Guindos, potpredsjednik ECB-a prognozira da povećanje plaća neće dovesti do “spirale plaća i cijena”, ali je primijetio da ECB treba pažljivo postupati s inflacijskim očekivanjima. Dugoročno gledano, ECB je naznačila da će se rast plaća suočiti s daljnjim preprekama poput gospodarskog usporavanja i neizvjesnih gospodarskih izgleda te djelomično zbog rata u Ukrajini.
Rast plaća predstavlja rizik za nastavak inflacije
S obzirom na poskupljenja u Hrvatskoj koja prema preliminarnim podacima Državnog inspektorata nakon uvođenja eura iznose 31 posto moguće je da će sindikati u Hrvatskoj također tražiti dodatni rast već prije proljeća.
Tržište rada u eurozoni sudeći prema posljednjim dostupnim podacima, onim za studeni 2022. ostalo je stabilno, a nezaposlenost na razini od 6,5 posto.
Analiza nizozemske ING banke pokazuje kako stopa nezaposlenosti od 1998. čak pada na velikim tržištima eurozone poput Francuske, Italije ili Španjolske, a najviše raste u Austriji i Portugalu.
Otporno tržište rada ublažava negativne posljedice visoke inflacije, a kako se očekuje blaga recesija analitičari vjeruju da će unatoč zahlađenju tržišta rada nedostatak radne snage ipak mučiti tržište eurozone i dalje jer nezaposlenost ne može toliko porasti da bi radnika bilo viška. To znači, tumače nizozemski bankari da rast plaća predstavlja rizik za nastavak inflacije u 2023. iako ni oni ne nalaze dokaze koji bi ukazivali na moguću spiralu plaća i cijena.
