PROMAŠENI PROJEKTI DRŽAVE U Etičkom kodeksu samo 3,79 posto trgovačkih tvrtki, građani ne žele državne kalkulatore
Gotovo sve što su državne institucije pokušale, a nije propisano zakonom domaće kompanije su u procesu uvođenja eura uglavnom ignorirale.
Tajni kupci nisu bili učinkoviti
Tajni kupci koje je država financirala kroz nekoliko udruga za zaštitu potrošača nisu bili osobito učinkoviti, za naljepnicom Etičkog kodeksa nema potražnje, u aplikaciji Kretanje cijena i dalje sudjeluju svega tri kompanije, a ni građani nisu tražili više kalkulatora nakon što ih je 60 tisuća podijeljeno uglavnom u tišini.
Naime, Etičkom kodeksu s 1. ožujkom 2023. pristupilo je svega 1046 tvrtki, od ukupno njih 172 438 koje su i aktivne osim što su registrirane, od čega je 27 579 u sektoru trgovine. Riječ je o 0,6 posto aktivnih kompanija ili 3,79 posto tvrtki registriranih za trgovinu. Pristupanje Kodeksu omogućeno je od 16. kolovoza 2022., do sredine rujna već se prijavilo 889 kompanija, ali nakon toga još svega dodatnih 157.
Iz toga se može zaključiti kako tvrtke pristupanje Etičkom kodeksu nisu prepoznale kao nešto korisno za svoje poslovanje pa je i krilatica “Svaki cent se broji, svaka kuna se računa” zaboravljena i prije nego što su sve kune u potpunosti napustile svoja skrovišta u domovima hrvatskih potrošača.
Pristupanjem Etičkom kodeksu prihvaća se njegovih sedam načela koja se uglavnom odnose na obećanje da neće biti neopravdanih poskupljenja i da će radnici biti upućeni u detalje o uvođenju eura, a kupci pošteno informirani prilikom u reklamama i akcijama dok će cijene biti ispravno preračunate. Značajna poskupljenja pojedinih proizvoda već u siječnju odmah po uvođenju eura dovela su do obračuna Državnog inspektorata s poduzetnicima i Etički kodeks je potpuno pao u zaborav.
Etičkom kodeksu pristupile sve banke i trgovci
Na popisu onih koji su mu pristupili nalaze se sve banke, veliki broj maloprodajnih trgovina, a među njima i diskonter Lidl koji je u medijima najviše kritiziran zbog poskupljenja nakon uvođenja eura.
Ipak, Lidl u Etičkom kodeksu u koji građani mogu upisivati pohvale i pritužbe ima samo jednu pritužbu i 160 pohvala, a 22 pohvale odnose se na provođenje načela kojim se kompanija obvezuje da neće neopravdano podizati cijene unatoč tome što se one formiraju na temelju ponude i potražnje na slobodnom tržištu. Za razliku od Etičkog kodeksa Lidl nije pristupio državnoj aplikaciji Kretanje cijena zamišljenoj da prati koliko što košta. Konzum je pristupio svemu, ali u bazi Etičkog kodeksa ima baš kao i Lidl jednu pritužbu te 309 pohvala.
Budući da kroz maloprodajne trgovine prolazi i po više tisuća ljudi dnevno iz broja pohvala se može zaključiti da građani nisu upoznati ili pak nisu motivirani da prateći cijene u eurima u Etički kodeks unose pohvale ili pritužbe na rad trgovaca.
Od 1046 kompanija koje su pristupile Etičkom kodeksu, njih 324 ili gotovo trećina su iz Zagreba, a od velikih turističkih kompanija na popisu su samo Valamar iz Poreča i Arena Hospitality Grupa iz Pule. Na listi se pretraživanjem može naći Hrvatski telekom, ali ne i njegov konkurent A1.
Dvostruko iskazivanje cijena u hrvatskoj je maloprodaji obvezno do 31. prosinca 2023. što znači da sve cijene moraju biti preračunate iz eura i prikazane u kunama tako da se cijena u eurima množi s fiksnim tečajem konverzije od 7,53450, a dobiveni iznos u kunama zaokružuje se na dvije decimale poštujući matematička pravila zaokruživanja. Do kraja godine bit će aktualan i Etički kodeks, no vrlo je upitno hoće li kompanije vidjeti poslovnu korist od toga da mu pristupe.
