ELDORADO ZA BANKE Eurozona donijela niže kamate, raste broj kredita u svim kategorijama
Pita li se nekoga tko je u procesu ugovaranja kredita je li se isplatilo uvođenje eura u Hrvatsku, zasigurno će odgovor biti potvrdan.
Za razliku od većine zemalja EU gdje se je utjecaj porasta kamata Europske središnje banke prelio na kamate kredita stanovništvu i poduzećima, kod nas taj utjecaj nije vidljiv u takvoj mjeri. Razlog ponajprije leži u velikoj likvidnosti, s obzirom da se je samo od konverzije kuna u euro slilo u banke oko 24 milijardi kuna, od ukupno 36 koliko je bilo izračunato da se nalazi u optjecaju.
Kamate niže nego u Njemačkoj
Primjerice, prosjek kamatne stope na stambene kredite u EU je u travnju bio 3,48 posto, u Hrvatskoj 2,99 posto, a u Njemačkoj je prosjek u travnju bio 3,93 posto, a u dijelu istočnih zemalja koje nisu uvele euro i nekoliko puta veće.
Za razliku od ostatka europodručja, gdje se pooštravaju uvjeti kreditiranja i rastu kamate, kod nas taj trend još nije vidljiv pa osim što sporije rastu kamate, rastu i odobreni krediti.
Prema svježe objavljenim podacima HNB-a, krediti stanovništvu su nastavili s rastom i u svibnju, za 0,2 milijarde eura u odnosu na prethodni mjesec, prije svega zbog novog kruga državnog subvencioniranja stambenih kredita, kao i porasta gotovinskih nenamjenskih kredita.
Na godišnjoj razini, rast kredita stanovništvu porastao je sa 6,3 posto u travnju na 6,5 posto u svibnju, a također zbog prije svega ubrzavanja rasta gotovinskih nenamjenskih kredita (s 5,0% na 5,7%), dok se rast stambenih kredita blago usporio (s 9,8% na 9,5%) s obzirom da je lani u svibnju imao snažan rast. U lanjskom svibnju velik rast imali su i krediti poduzećima, zbog čega je u ovogodišnjem svibnju rast usporio na godišnjoj razini, s 15,2 na i dalje visokih 13,9 posto.
Štednja u Hrvatskoj raste
Ukupni depoziti domaćih sektora vrlo su blago porasli i u svibnju, i to za 0,1 milijardi eura ili 0,3% (na osnovi transakcija) u odnosu na travanj, dok je na godišnjoj razini rast usporio s 9,0% u travnju na 7,7% u svibnju zbog učinka baznog razdoblja, odnosno snažnijeg rasta depozita u svibnju prošle godine.
S druge strane, izvješće ESB-a za cijelo europodručje govori o snažnom porastu troškova zaduživanja i usporavanja rasta kredita. Posljedica je to dizanja kamate središnje banke već osmi puta, počelo je u srpnju prošle godine i vjerojatno će se nastaviti i deveti puta, o čemu će ESB donijeti odluku 27. srpnja.
“Pooštreni uvjeti financiranja među glavnim su razlozima predviđanja u vezi s daljnjim smanjivanjem inflacije prema ciljnoj razini jer očekuje se da će u sve većoj mjeri slabiti potražnju. U travnju su kamatne stope na kredite dosegnule najvišu razinu u više od deset godina: kamatne stope na kredite poduzećima iznosile su 4,4 %, a kamatne stope na hipotekarne kredite 3,4 %. Zbog većih kamatnih stopa na zaduživanje, uz strože uvjete ponude kredita i slabiju potražnju za kreditima, dodatno je oslabjela kreditna dinamika. Godišnji se rast kredita poduzećima u travnju ponovo smanjio, i to na 4,6 %. Mjesečne stope promjene od studenoga 2022. su u prosjeku negativne. Godišnja stopa rasta kredita kućanstvima u travnju je iznosila 2,5 %, a mjesečna stopa rasta bila je neznatna”, navodi se u ESB-u.
Dodatna polica osiguranja
I po drugim pokazateljima vidljiva je veća stabilnost našeg bankarskog sustava u odnosu na prosjek EU. Koeficijent likvidnosti nam je na 242 posto, dok je prosjek EU 162 posto, adekvatnost kapitala je na razini 24,6 posto, a prosjek EU je 18,9 posto. NPL ratio nam je na oko 3 posto i nikada niži….
“Likvidnost i stabilna depozitna baza, ali i visoka konkurencija još ne utječe na rast kamata, a zbog čega se još niti ne vidi pad potražnje za kreditima. Likvidnost je velika, ali osim zbog uobičajenog poslovanja također i kao efekt uvođenja eura. Zato, i ovu krizu, što se tiče bankarskog sustava, dočekali smo nikad spremniji”, rekla je Tamara Perko, direktorica HUB za PoslovniFm radio .
Dodala je kako je to sve pozitivni efekt uvođenja eura, kao i činjenica da smo dio bankarske unije, da imamo zajednički nadzor i jedinstveni sanacijski mehanizam, što su sve nekakvi dodatni osigurači u slučaju da dođe do nekakve krize, odnosno, imamo, kako je rekla ‘dodatnu policu osiguranja’.
