
ULJE I DALJE SKUPO Cijena ne skače u nebo, ali su ulja i masti u EU i dalje prosječno 23 posto skuplja nego lani
Nije kao cijena jaja ili šećera, ali su i cijene u skupini ulja i masti bile među proizvodima kojima su cijene znatno porasle u ožujku na godišnjoj razini, pokazuju podaci Eurostata. Podaci za ožujak 2023. pokazuju da su cijene ulja i masti u EU bile u prosjeku 23% više nego u ožujku 2022. godine.
U Bugarskoj ulja i masti pojeftinila
Vrhunac godišnje stope promjene dogodio se u prosincu 2022. (+32% u usporedbi s prosincem 2021.), što ukazuje da je u prva tri ovogodišnja mjeseca rast usporio za 9 postotnih bodova.
Osim što je jedino Bugarska imala pad cijene ulja i masti u ožujku na godišnjoj razini, za 0,8 posto, Hrvatska je imala najmanji rast cijene u ovogodišnjem ožujku u odnosu na lanjski ožujak, za 5,6 posto. U svim ostalim zemljama, rast je bio veći od 10 posto.
Najveći rast cijena masti i ulja bio je u Mađarskoj, za 33 posto, Danskoj 31,6 posto, Belgiji 31,3 posto, Francuskoj 29,3 posto…
Nakon Hrvatske najmanji rast cijena masti i ulja bio je u Austriji i Češkoj.
Kako smo pisali, interaktivna karta Eurostata pokazuje da smo kod velikog broja prehrambenih proizvoda imali manji rast cijena u ožujku nego u zemljama EU pa i EMU. Primjerice, cijena jogurta, mesa, šećera ili maslinovog ulja kod nas su imale sporiji rast, ali su više poskupjele cijene kruha, jaja, voća, maslaca, krumpira…
Servisiranje plinskih bojlera poskupilo 3 eura
Interaktivna karta Eurostata prikazuje samo kretanje cijena prehrambenih proizvoda.
Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, koji prati kretanje cijena prehrambenih proizvoda i pojedinih usluga u kunama i eurima od rujna prošle godine, u ožujku su u odnosu na rujan, porasle prosječne cijene teretane za 2 eura, ženskog šišanja s frizurom za euro, za pola eura muško šišanje, masaže za euro i pol, kino ulaznica za oko 20 centi, a kazališta za oko 30 centi, servisiranje plinskih bojlera za 3 eura…
Odnosno, građani u našoj zemlji sve veći pritisak osjećaju i kod rasta cijena usluga, koji je ipak više izražen u većim sredinama. Ipak, podaci DZS-a pokazuju da na rast inflacije i dalje najveći utjecaj ima rast cijene hrane.
U travnju je najveći pritisak na inflaciju imala kategorija Hrana, piće i duhan gdje su cijene rasle 14 posto, industrijskih neprahrambenih proizvoda 8,6 posto, usluga 7,8 posto te energije 1,1 posto.
Prošlotjedni prvi podaci Eurostata pokazuju da je u travnju unutar eurozone došlo do porasta inflacije, na 7 posto, s ožujskih 6,9 posto. Za našu zemlju procjenjuje se inflacija od 8,8 posto, što je pad u odnosu na ožujskih 10,5 posto. U lanjskom travnju inflacija nam je bila 9,6 posto, što je bio i posljednji mjesec kada je zabilježen jednoznamenkasti rast. Tako nas najnoviji podaci o inflaciji svrstavaju u srednji dio ljestvice zemalja europodručja prema visini godišnje inflacije.
Najveća je i nadalje zabilježena u Latviji, Slovačkoj, Litvi i Estoniji.