ANALIZA ECB-a Europsko gospodarstvo i plaće rastu zato je inflacija i dalje visoka
Pritisci na inflaciju i dalje su veliki pa će buduće odluke Upravnog vijeća osigurati dovođenje kamatne stope na dovoljno restriktivne razine zbog pravovremenog povratka inflacije na srednjoročni cilj od 2 posto, navodi se u analitičkom osvrtu objavljenom u biltenu Europske središnje banke. U Hrvatskoj je inflacija usporila, ali je i dalje na visokih 7,8 posto.
Gospodarstvo raste bolje od očekivanja
Ukupna inflacija smanjila se je tijekom posljednjih mjeseci, ali pritisci na temeljne cijene i dalje su jaki. Istodobno, povećanje kamatnih stopa snažno se prenosi na uvjete financiranja i monetarne uvjete u europodručju, dok su posljedice za realno gospodarstvo i dalje neizvjesne.
Navodi se i kako bi fiskalne politike trebale biti usmjerene na povećanje produktivnosti gospodarstva europodručja i postupno smanjenje visokog javnog duga.
Globalna gospodarska aktivnost bila je jača nego što se je očekivalo početkom 2023. godine. Potaknuto je to otvaranjem Kine uz otpornost američkog tržišta rada.
Trgovina je ipak ostala relativno slaba jer je oporavak aktivnosti bio koncentriran na manje trgovinski intenzivne komponente potražnje, kao što su usluge. Globalna ukupna inflacija nastavlja se smanjivati, dok je temeljna inflacija i dalje na visokim razinama. A i dalje postoje rizici, prije svega zbog rata, ali i većih plaća i profitnih marži. S druge strane, slabija potražnja, koja je moguća zbog izraženijeg usporavanja bankovnog kreditiranja mogla bi dovesti do manjih cjenovnih pritisaka.
Pritisci na plaće su dodatno ojačali jer zaposlenici nadoknađuju dio kupovne moći koju su izgubili zbog visoke inflacije. U nekim su sektorima tvrtke uspjele povećati svoje profitne marže zbog neusklađenosti ponude i potražnje te neizvjesnosti.
Novo pooštravanje uvjeta kreditiranja
Najnovija anketa o kreditiranju banaka u europodručju izvijestila je o pooštravanju ukupnih kreditnih standarda, više od prethodnog očekivanja te upućuje na to da bi kreditiranje moglo dodatno oslabiti.
Kako se navodi, gospodarstvo eurozone poraslo je za 0,1% u prvom kvartalu 2023., prema preliminarnoj procjeni Eurostata. Hrvatsko gospodarstvo je pak raslo čak 2,8 posto. Niže cijene energije, smanjenje uskih grla u opskrbi i potpora fiskalne politike za poduzeća i kućanstva pridonijeli su otpornosti gospodarstva. Istodobno, privatna domaća potražnja, posebice potrošnja, ostala je slaba. Poslovno i potrošačko povjerenje se posljednjih mjeseci postepeno oporavilo, ali je i dalje slabije nego prije rata.
Usporede li se sektori, vidljivo je da se proizvodni sektor suočava sa zaostatkom u narudžbama, ali se njegovi izgledi pogoršavaju. Sektor usluga bilježi snažniji rast, posebice zahvaljujući ponovnom otvaranju gospodarstva.
Napetosti na financijskom tržištu, ako potraju, kako se navodi, predstavljale bi negativan rizik za izglede za rast jer bi mogle pooštriti šire kreditne uvjete jače od očekivanog i oslabiti povjerenje. Ruski rat protiv Ukrajine također i dalje predstavlja značajan negativan rizik za gospodarstvo. Ponuda, otpornost tržišta rada, jačanje povjerenja kućanstava i potrošnje, mogle bi ipak dovesti do većeg rasta od očekivanog.
Rekordna nezaposlenost i veće plaće
Na prihode kućanstava dobro djeluje tržište rada, s obzirom na to da je stopa nezaposlenosti u ožujku pala na novu povijesno najnižu razinu od 6,5%. Zapošljavanje je nastavilo rasti, a ukupni broj radnih sati premašuje razine prije pandemije. Istovremeno, prosječan broj radnih sati i dalje je nešto ispod razine prije pandemije, a njegov oporavak je zaustavljen od sredine 2022. godine.
Kako energetska kriza nestaje, vlade bi, navodi se, trebale odmah i usklađeno povući povezane mjere potpore kako bi izbjegle povećanje srednjoročnih inflatornih pritisaka, što bi zahtijevalo snažniju reakciju monetarne politike.
Fiskalne politike trebale bi biti usmjerene na povećanje produktivnosti gospodarstva europodručja i postupno smanjenje visokog javnog duga. Zato Upravno vijeće pozdravlja objavu zakonodavnih prijedloga Europske komisije za reformu okvira gospodarskog upravljanja EU-a, koja bi uskoro trebala biti završena.
Podsjetimo se, na sastanku 4. svibnja, ECB je donio odluku o podizanju triju ključnih kamatnih stopa za 25 baznih bodova.
