USKLAĐIVANJE ZBOG EURA Cijene moraju biti atraktivne, završavati sa 9, 0 ili 5 i zato će još rasti
Do kraja siječnja ove 2023. vjerojatno će svi građani koji žive u blizini Slovenije ili Mađarske najmanje jednom otići u nabavku namirnica i potrepština za osobnu higijenu. Razlog su naravno značajna poskupljenja u Hrvatskoj koja su popratila prelazak s kune na euro, natjeravši Vladu da ucjeni poduzetnike oduzimanjem prava na povlaštenu cijenu struje ne vrate li cijene na one s kraka lanjskog prosinca.
Vlada je čini se, danas, odustala od drakonskih mjera protiv trgovaca i uslužnih djelatnosti, a inspektori su otkrili da su usluge poput šišanja porasle i do 50 posto, ugostitelji su poskupjeli 20 posto, a piletina, jaja i slične namirnice poskupjele su oko 13 posto. Samo 62 poslovna subjekta vratila su cijene na staro, odnosno na cijene prije prvog dana 2023. godine.
Hrana je i prije eura u Sloveniji bila jeftinija
No, hrana je i do sada bila jeftinija u Sloveniji i Mađarskoj nego u Hrvatskoj, a sada nam je zahvaljujući zajedničkoj valuti sa Slovenijom usporedba lakša. Dodatno, niz poskupljenja u Hrvatskoj odvio se tijekom posljednja dva mjeseca 2022. godine.
S jedne strane potrošački bijeg u susjedne zemlje i Vladina ucjena poduzetnika cjenovno uže žele vući prema dolje, no dodatno prema gore mogla bi ga uz najavu poduzetnika o podizanju ulaznih cijena za preko tisuću artikala povući i potreba trgovaca da cijene budu atraktivne.
U posljednjim danima 2022., posljednje hrvatske kunske godine na dodatna poskupljenja radi formiranja atraktivnih cijena upozorili su i stručnjaci Hrvatske narodne banke, Ivan Mužić iz Direkcije za modeliranje i Andreja Pufnik viša savjetnica u Direkciji za ekonomske analize.
Psihološke cijene poput 9,99
U praksi, istaknuli su Mužić i Pufnik postoje tri vrste atraktivnih cijena. Prve su psihološke cijene, one kojima se trgovci koriste vjerujući da kupci manje pozornosti pridaju znamenkama iza decimalnog zareza, primjerice 9,90 kuna ili 9,99 kuna.
Druga vrsta su frakcijske cijene, a to su one koje pojednostavljuju vraćanje ostatka, primjerice 15,50 kuna ili 6,75 kuna. Treća vrsta atraktivnih cijena su egzaktne cijene koje se obično upotrebljavaju za veće iznose, a to su 55 ili 120 kuna.
U brojnim usporedbama cijena u Sloveniji i Hrvatskoj koje su građani objavili na Facebooku ili novinari u izvješćima primjetno je da su cijene u Sloveniji uglavnom usklađene s nekom od vrsta atraktivnih cijena, no u Hrvatskoj su cijene još uvijek šarolike pa proteinski jogurt 350 grama ima cijenu od 1,72 eura što bi u kunama bilo 12,99 (Slovenija 1,19 eura), potom pola litre Coca Cole u Hrvatskoj košta 0,98 eura što bi u kunama bilo 7,39 kuna (Slovenija 0,79 eura), a 150 grama čipsa od paprike u Hrvatskoj stoji 0,92 eura, što bi u kunama bilo 6,95 kuna, (Sloveniji 0,75 eura).
Ovih nekoliko primjera služe kao ilustracija za cijeli niz cijena u hrvatskoj maloprodaji koje pravilo o atraktivnosti cijena još uvijek poštuju u kuni, bivšoj hrvatskoj službenoj valuti.
Više od 95 posto cijena završava znamenkom 9
Mužić i Pufnik su za potrebe svoje analize istražili su i kakva je prevladavajuća praksa u formiranju cijena kod hrvatskih trgovaca.
U maloprodajnim lancima čak 95,7 posto cijena analiziranih prehrambenih proizvoda završava znamenkom 9, što znači da spadaju u psihološke cijene, a dodatnih 2,8 posto cijena završava znamenkom 0, dok na ostale znamenke završava svega 1,5 posto svih cijena.
Promatraju li se obje znamenke iza decimalnog zareza, vidljivo je da više od 77,5 posto cijena prehrambenih proizvoda završava znamenkama 99 te još 10 posto znamenkama 49. Iz toga proizlazi kako hrvatske potrošače u domovini očekuje još jedno ‘usklađivanje cijena’ na atraktivnu razinu u novoj valuti.
Stručnjaci HNB-a navode da kad bi trgovci nakon preračunavanja sve cijene prehrambenih proizvoda u eurima povećali na sljedeću atraktivnu razinu, to bi povećalo cijene hrane za 2,2 posto, bezalkoholnih pića za 2,6 posto te cijene alkoholnih pića za 1,8 posto.
Ionako visokoj inflaciji koja za studeni 2022. u Hrvatskoj iznosi 13,5 posto, a u kategoriji hrane i bezalkoholnih pića 19,2 posto povećanje cijena zaokruživanjem na atraktivnu razinu pridonijelo bi ukupnoj inflaciji za oko 0,5 postotnih bodova.
Samo egzaktne cijene ostat će iste
Hoće li se takvo poskupljenje i dogoditi ili će se atraktivne cijene postizati kroz prvo iduće formiranje novih cijena svakako će biti zanimljivo pratiti. Mužić i Pufnik vjeruju da je zbog konkurencije na tržištu malo vjerojatno da će svi trgovci sve cijene zaokruživati na više.
“Može se očekivati znatno manji porast cijena zbog njihova zaokruživanja na atraktivne razine u eurima u usporedbi s prikazanim pesimističnim scenarijem, na što upućuju i iskustva zemalja koje su već uvele euro”, stoji u analizi stručnjaka HNB – a koji naglašavaju da bi inače povišena inflacija mogla umanjiti potrebu za eventualnim dodatnim povećanjem cijena kako bi dostigle nove atraktivne razine, jer bi se to vrlo vjerojatno moglo postići u okviru redovitih prilagodbi cijena.
Drugim riječima, bez obzira na to što Zakon koji propisuje uvođenje eura u hrvatski sustav plaćanja strogo propisuje pravilo zaokruživanja nakon preračunavanja kuna u eure, izvjesno je, a tome svjedoče i prvi dani 2023. godine da se tog pravila mnogi neće pridržavati ili se već ne pridržavaju. Poskupljenja koja posljednjih dana kontrolira 200 državnih inspektora poduzetnici će opravdavati općim rastom cijena uzrokovanim geopolitičkom nestabilnošću, energetskom neizvjesnošću i poremećajima u ponudi i potražnji koji dovode do rasta troškova.
Mužić i Pufnik ističu da bi se u najpesimističnijem scenariju, psihološke i frakcijske cijene mogle bi se u okviru općeg inflatornog trenda zaokruživati na nove atraktivne razine dok bi egzaktne cijene mogle ostati iste.
