EUROPSKI TREND Žene sve kasnije rađaju, u prosjeku tek s gotovo 30 godina, a u Španjolskoj su 11 posto djece rodile majke starije od 40
Publikacija EUROSTATA o demografskim kretanjima pokazuje da je pandemija COVID-a imala značajan utjecaj na demografiju EU-a, stopa nataliteta bila je u padu, mortaliteta u porastu, smanjen je i prirodni prirast kao i ukupan broj stanovnika…U EU, stopa nataliteta, koja pokazuje broj živorođene djece na 1 000 osoba, bila je 10,2 u 2001., porasla je na 10,6 u 2008. i od tada se postupno smanjivala, do 9,1 u 2021. godini.
Na 1000 ljudi rodi se 9,2 bebe, a umre 15,9 stanovnika Hrvatske
Ipak, razlika je među članicama, pa je 16 zemalja imalo pad, a deset porast. Stopa je ostala nepromijenjena u Bugarskoj. Godine 2021. najviše ukupne stope nataliteta bile su u Irskoj (12 živorođene djece na 1 000 osoba), Cipru (11,4), Francuskoj i Švedskoj (obje 11), a najniže u Italiji (6,8), Španjolskoj (7,1) i Portugalu ( 7.7).
Hrvatska je bila nešto iznad prosjeka, sa stopom od 9,2 beba na 1.000 stanovnika, dok je u susjednoj Sloveniji stopa bila 9.
Ukupna stopa smrtnosti (broj umrlih na 1 000 osoba) bila je 9,9 u 2001. godini u EU-u, smanjila se je potom na 9,7 2004. i 2006. godine, a od tada je oscilirala da bi dosegla stopu od 10,4 u 2019., 11,6 u 2020. i 11,9 u 2021. godini.
U 22 države članice došlo je do povećanja stope tijekom tog razdoblja, a u pet do pada. U 2021. najviše ukupne stope smrtnosti zabilježene su u Bugarskoj (21,7 smrtnih slučajeva na 1000 osoba), Latviji (18,4), Rumunjskoj (17,5) i Litvi (17,0), a najniže u Irskoj (6,8), Luksemburgu (7,0), Cipru i Malti (obje 8).
Sa stopom od 15,9 Hrvatska je bila iznad EU prosjeka. Slovenija je imala stopu od 11, kolika je bila smrtnost u 2021. godini na 1 000 stanovnika.
Po ženi u EU rodi se 1,53 djece
Broj stanovnika u EU rastao je od 1. siječnja 2001. do 1. siječnja 2020., a potom je padao tijekom sljedeće dvije godine.
Prirodni prirast stanovništva EU-a (razlika između živorođenih i umrlih) je pak negativna još od 2012. godine. Posljedica je to starenja stanovništva, ali i pandemije COVID-19.
Godine 2001. stopa prirodnog prirasta stanovništva iznosila je +0,4 na 1 000 osoba i ostala je pozitivna do 2011. godine. Godinu poslije bila je u minusu te se je kontinuirano smanjivala od 2016. godine, do −1,1 u 2019., −2,5 u 2020. i −2,7 u 2021. godini. Najveće negativne stope prirodnog prirasta stanovništva u 2021. zabilježene su u Bugarskoj (−13,1), Latviji (−9,1) i Litvi (−8,7), a najviše pozitivne u Irskoj (+5,2), Cipru ( +3,5) i Luksemburgu (+3,4).
I u Hrvatskoj je stopa bila na ne malih -6,6, a usporedimo li se opet sa Slovenijom, tamo je stopa prirodnog prirasta bila na -2, odnosno bolje od prosjeka EU.
Iako se apsolutni broj živorođene djece u EU kontinuirano smanjuje, broj živorođene djece po ženi u razdoblju od 2001. do 2021. pokazao je nepravilniji obrazac, navodi se u publikaciji. Porastao je s 1,43 živorođene djece po ženi u 2001. na oko 1,57 u razdoblju 2008. – 2010., a zatim se blago smanjio na 1,51 u 2013., prije nego što se skromno vratio na 1,57 u 2016. i zatim ponovno pao na 1,50 u 2020. U 2021. vrijednost je porasla na 1,53.
Prosječna dob prvorotkinje skočila na gotovo 30 godina
Godine 2021. među državama članicama Francuska (1,84 živorođene djece po ženi) imala je najveću stopu ukupnog fertiliteta, a slijede je Češka (1,83) i Rumunjska (1,81). Najniže stope zabilježene su na Malti (1,13), Španjolskoj (1,19) i Italiji (1,25).
U Hrvatskoj je stopa bila iznad EU prosjeka, na 1,58 rođenih beba po ženi, a u Sloveniji 1,64.
U razdoblju od 2001. do 2021. najveći pad ukupne stope fertiliteta zabilježen je na Malti (s 1,48 živorođenih po ženi u 2001. na 1,13 u 2021.), Luksemburgu (s 1,66 na 1,38) i Finskoj (s 1,73 na 1,46), dok su najveći porasti zabilježeni u Češkoj (s 1,15 u 2001. na 1,83 u 2021.) i Rumunjskoj (s 1,27 na 1,81).
Dob žena pri rođenju prvog djeteta povećao se je na 29,7 godina. Dob žena koje su rodile prvi put u EU se povećala, pa je u 2013. prosječna dob žena pri rođenju prvog djeteta bila 28,8 godina, od tada se dob povećava, a prije dvije godine bila je na razini od 29,7 godina.
Povećanje prosječne dobi zabilježen je u svim državama članicama tijekom razdoblja 2001. – 2021., a najveći porast od više od 4 godine bio je u Estoniji i Litvi, dok je najmanji porast od oko 1 godine bio u Francuskoj.
Godine 2021. najstarije su prvorotkinje bile u Italiji i Španjolskoj (31,6 godina), a najmlađe u Bugarskoj (26,5) i Rumunjskoj (27,1).
Udio majki u dobi od 40 i više godina više se nego udvostručio između 2001. i 2021. godine, s 2,4% na 5,7 posto. U 2021. najveći udio majki koje su prvi puta rodile s iznad 40 godina, zabilježen je u Španjolskoj (10,7% svih živorođenih), zatim u Grčkoj (9,7%), Italiji (8,7%), Portugalu (8,5%) i Irskoj (8,4%), a najmanji u Rumunjskoj i Litvi (obje 3,3%). Niti u Hrvatskoj nije bio velik postotak ‘starijih’ majki, 4,5 posto.
