DUŽAN KO’ GRČKA Estonija duguje manje od petine vrijednosti svoje godišnje ekonomije, dok Grci imaju najveći dug od 173% BDP-a
Prema podacima Eurostata, lani je razina javnoga duga pala u EU i u eurozoni, a Hrvatska je među zemljama s najvećim padom udjela javnog duga u BDP-u, iako još uvijek premašuje zadanih 60 posto BDP-a.
Hrvatski je proračun u plusu
I nadalje je najzaduženija Grčka. Eurostat je objavio i podatak o razini proračunskog deficita, koji je u posljednjem prošlogodišnjem kvartalu povećan u odnosu na treći kvartal, u EU i eurozoni. Iako prema podacima Eurostata Hrvatska nije obuhvaćena, podaci DZS-a za cijelu lanjsku godinu pokazuju da smo imali suficit konsolidirane opće države od 1 974 milijuna kuna, odnosno 0,4% BDP-a. Godinu prije imali smo deficit od 2,5 posto, 2020. od 7,3 posto, a 2019. također suficit od 0,2 posto.
Prema podacima Eurostata u četvrtom tromjesečju prošle godini deficit opće države unutar europodručja iznosio je 4,7 posto, a u EU 4,5 posto BDP-a. U odnosu na treći kvartal, kako se navodi, rashodi su povećani, a na to su znatno utjecale mjere za ublažavanje visokih cijena energije.
Najveći rast deficita zabilježen je u Mađarskoj, od 8,7 posto, Malti 7,9 posto, Rumunjskoj 7,7 posto, Španjolskoj 7,6 posto…
Danska je pak imala suficit u četvrtom kvartalu od 3,3 posto, Irska od 1,3 posto te Bugarska od 0,9 posto.
Ukupna vrijednost javnoga duga u EU je krajem prošle godine iznosila 84 posto BDP-a, a godinu ranije 85,1 posto. U eurozoni je pak ukupan iznos javnoga duga krajem 2022. godine iznosio 91,6 posto BDP-a, a krajem 2021. godine 93 posto BDP-a.
U godinu dana smanjili udio javnog duga za 10 posto
Kada se uključi i Hrvatska, koja je od ove godine članica eurozone, ukupan javni dug europodručja krajem 2022. godine iznosio je 91,5 posto BDP-a, što je također manje od razine iz 2021. godine, kada je iznosio 92,9 posto BDP-a.
Hrvatska je lani zabilježila smanjenje javnog duga za čak 10 postotnih bodova, što je jedno od najvećih smanjenja unutar zemalja EU, ali i eurozone.
Lani nam je udio javnog duga u BDP-u bio 68,4 posto, a godinu prije 78,4 posto. No i to je i dalje više od gornje maastrichtske granice od 60 posto BDP-a. Na kraju 2022. visina javnog duga u našoj zemlji bila je ne malih 46,1 milijardu eura.
Više od nas udio javnog duga smanjila je Grčka, za 23,3 postotnih bodova, Cipar za 14,7 postotnih bodova, Portugal za 11,5 postotnih bodova te Irska za 10,7 postotnih bodova. Hrvatska se je po udjelu javnoga duga u BDP-u krajem prošle godine nalazila u sredini ljestvice EU. Nešto veći udio javnoga duga u BDP-u od Hrvatske imala je Slovenija, sa 69,9 posto.
Estonija ima javni dug manji od 20 posto BDP-a
Najveći razlog smanjenja javnog duga je u rastu BDP-a. Prema procjeni Eurostata rast BDP-a u EU lani je iznosio 3,6 posto, a eurozone 3,5 posto.
“Godišnji pad udjela duga u BDP-u od 10 postotnih bodova rezultat je izrazito snažnog nominalnog rasta BDP-a, uz istovremeno vrlo blagi rast duga”, poručuju i iz HNB-a. Hrvatska je u prošloj godini, prema podacima HNB-a i Državnog zavoda za statistiku ostvarila stopu gospodarskog rasta od 6,3 posto. Istodobno, dug opće države tijekom 2022. godine porastao je za pola milijarde eura, odnosno za samo jedan posto.
Najzaduženija je i nadalje Grčka, u kojoj je javni dug iznosio 173,1 posto BDP-a, a slijedi Italija s udjelom javnoga duga u BDP-u od 144,4 posto, zatim Portugal sa113,9 posto, Španjolska sa 113,2 posto, Francuska sa 111,6 posto udjela javnog duga u BDP-u…
Najmanje zadužena članica EU i eurozone je Estonija, čiji je javni dug krajem prošle godine bio samo 18,4 posto BDP-a. U EU, među najmanje zaduženima je i Bugarska, s udjelom javnoga duga u BDP-u od 22,9 posto.
