RASTE POTROŠNJA LIJEKOVA Gdje u Europi žive nasretniji, a gdje ljudi koji piju najviše antidepresiva?
Prva dva desetljeća milenija u kojem živimo, razdoblje od 2000. do 2020. godine gotovo da bi se moglo nazvati vremenom antidepresiva. U ta se dva desetljeća prema podacima OECD-a potrošnja antidepresiva više nego udvostručila. Dramatičan rast potrošnje lijekova protiv depresije zabilježen je i globalno, no Europljani su ipak najveći potrošači.
Upotreba antidepresiva narasla 2,5 puta u 20 godina
“Upotreba antidepresiva porasla je za gotovo dva i pol puta od 2000. do 2020. godine u 18 europskih zemalja – podatak je Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD). U osvit novog milenija, godine 2000. tisuću stanovnika u 18 europskih zemalja trošilo je 30,5 definiranih dnevnih doza antidepresiva, da bi do 2020. došli do 70,5 definiranih dnevnih doza na isti broj stanovnika što je povećanje od 147 posto.
Budući da još nije članica OECD-a Hrvatska nije uvrštena u ovu statistiku iza čijeg ukupnog prosjeka se skriva vrlo raznolika potrošnja antidepresiva po pojedinim zemljama.
Najveći porast potrošnje u dva je desetljeća zabilježila Češka, čak 577 posto, potom Estonija 478 posto i Slovačka 460 posto. No, kad je riječ o definiranim dnevnim dozama na tisuću stanovnika u te je tri zemlje riječ o rastu s malih početnih razina, u Češkoj s 10 na 66 u dva desetljeća, u Estoniji sa 6 na 37, te u slovačkoj s 9 na 48.
U istom razdoblju rast potrošnje za 304 posto zabilježen je u Portugalu, 256 posto u Ujedinjenom Kraljevstvu, 208 posto u Španjolskoj i 200 posto u Njemačkoj, pri čemu je primjerice u Portugalu riječ o rastu s 32 definirane dnevne doze na tisuću stanovnika na čak 131.
Francuzi, Nijemci i Turci protiv tableta
Upotreba lijekova protiv depresije razlikuje se od zemlje do zemlje, a prema analizi Euronews.a porast je u posljednjih 15 godina vrlo nizak u Francuskoj, dok je u Portugalu u istom razdoblju riječ o vrlo nag
lom rastu koji predvodi u količini utrošenih antidepresiva i u apsolutnim iznosima u Europskoj uniji jer više antidepresiva od Portugalaca konzumiraju jedino Islanđani. Zanimljivo je istaknuti da tri najveće zemlje o broju stanovnika uključene u praćenje imaju ispodprosječnu upotrebu antidepresiva, a riječ je o Turskoj(49 dnevnih doza) , Francuskoj (55 dnevnih doza) i Njemačkoj (62 dnevne doze).
Euronews je paralelno analizirao pokazatelje sreće pojedinih nacija i njihovu potrošnju antidepresiva, a zaključak je da podaci o europskim zemljama ne upućuju na to da ljudi što su sretniji piju manje antidepresiva.
Island najsretniji, a piju najviše antidepresiva
Naime, prema Svjetskom izvješću o sreći 2020. Island je bio druga najsretnija zemlja na svijetu, a istovremeno ima najveću potrošnju antidepresiva u Europi. Švedska koja je zauzela šesto mjesto u Izvješću o sreći na listi po potrošnji antidepresiva je četvrta. Najsretnija svjetska nacija, a to su Finci na listi po potrošnji antidepresiva zauzimaju visoko sedmo mjesto od ukupno 24 zemlje.
Gotovo da se može zaključiti da konzumacija veće količine antidepresiva ima utjecaj povećanje sreće. Naime, zemlje čiji su stanovnici nisko po rangu sreće poput Latvije koja je 34. Također konzumiraju i najmanje antidepresiva, svega 20 dnevnih doza na tisuću stanovnika. Mađarska s 30 dnevnih doza antidepresiva na tisuću stanovnika tek je 43. na listi sreće.
Trošak potrošnje lijekova za antidepresive je teret za građane i njihove zemlje. U 2020. Njemačka je potrošila 812 milijuna dolara (783 milijuna eura) na antidepresive. Španjolska (649 milijuna dolara ili 626 milijuna eura) i Italija (456 milijuna dolara ili 440 milijuna eura).
Omjer potrošnje na antidepresive i ukupne prodaje lijekova sugerira da je to značajan trošak u nekim zemljama. U 2020. godini antidepresivi su činili 4 posto farmaceutske prodaje u Portugalu, u usporedbi s 2,7 posto u Španjolskoj, 2,2 posto u Austriji, 1,9 posto u Turskoj i 1,4 posto u Njemačkoj.
Hrvatska nije dio istraživanja OECD-a, međutim prema podacima Eurostata za 2019. jedna je od četiri zemlje s najvišim udjelom građana oboljelih od kronične depresije. Prvi je Portugal sa 12,2 posto stanovnika, potom Švedska s 11, 7 posto, a Hrvatska je s 11,6 posto izjednačena s Njemačkom.
