MONOPOLI U ENERGETICI EU Hrvatski HEP ima treći najveći udjel na tržištu struje u EU, jače od njega samo tvrtke iz Francuske i Cipra
Udio Hrvatske elektroprivrede na hrvatskom tržištu električne energije pao u osam godina od 2013. do 2021. za 8,5 postotnih bodova s 84 na 75,5 posto, što je Hrvatsku smjestilo među tri najmonopolističkija tržišta električne energije u Europskoj uniji.
Najveći udio u električnoj energiji ima tvrtka s Cipra
Snažniji monopolistički položaj od HEP-ova u Hrvatskoj je onaj tržišnog lidera u Francuskoj, a riječ je o državi i njezinim isporučiteljima struje EDF-u i Engie Grupi čiji udio Eurostat prati objedinjeno, a u promatranom razdoblju smanjen je s 83 posto na 78,9 posto.
Najmonopolističkijim tržištem električne energije može se pohvaliti otočna država Cipar u kojoj 2021. čak 88,03 posto udjela drži državni EAC (Electricity Authority of Cyprus), a pad u odnosu na 2013, je svega 4,9 posto
Prema podacima Eurostata, od 2013. otkad se podaci prate pa do 2021. godine – posljednje godine prije ruske invazije na Ukrajinu koja je Europu dovela u energetsku krizu tržišni udjeli najvećih proizvođača električne energije i plina u većini su se zemalja smanjivali, a monopolistički položaji uz Cipar, Francusku i Hrvatsku ostali su Estoniji, Slovačkoj, Češkoj i Latviji gdje tržišni lider drže više od 60 posto tržišta.
Na drugom kraju ljestvice, tržišni udjel lidera na tržištu električne energije bio je manji od 20 posto u Poljskoj, Litvi i Italiji, po 17 posto, te u Švedskoj 19 posto.
Orban ojačao poziciju energetskih tvrtki
Liberalizacija tržišta električne energije najviše je izmijenila tržišnu sliku Luksemburga u kojem je između 2013. i 2121. Tržišni udio lidera pao za 39 posto dok je najmanje izmijenjeno tržište Bugarskoj gdje je tržišni lider izgubio jedan postotni bod tržišta, a u Finskoj četiri posto. Tržišni lider u Bugarskoj ipak drži svega 36 posto tržišta a u Finskoj tek 20 posto.
Lideri su stabilne udjele zadržali u Švedskoj (19%) i Poljskoj (17%), dok je u Mađarskoj pod vlašću Viktora Orbana tržišni lider poboljšao svoju dominaciju i povećao tržišni udio za 10 postotnih bodova na 63 posto, dok su udjeli tržišnim liderima rasli u Rumunjskoj za 3 postotna boda, a u Španjolskoj za dva postotna boda.
U razdoblju za koje je Eurostat analizirao podatke tržišni udio najveće tvrtke u biznisu uvoza i proizvodnje prirodnog plina smanjen je u 14 članica EU.
Poziciju tržišnog lidera u Hrvatskoj drži INA, a za razliku od tržišta struje nalazi se na drugoj strani ljestvice, među državama u kojima je tržišni udio lidera među najmanjima, 28,4 posto, a manji je samo u Irskoj 21,7 posto i Češkoj 22,8 posto.
U Estoniji, Malti i Švedskoj samo po jedna tvrtka drži cijelo tržište plina
U uvozu i proizvodnju prirodnog plina, najmonopolističkije tržište imaju Estonija, Malta i Švedska gdje jedna kompanija drži 100 posto tržišta. Za Maltu to nije neobično jer je mali potrošač, dok je u Švedskoj 2021. bruto raspoloživa energija iz prirodnog plina bila samo 2,3 posto ukupne energije u Švedskoj. Broj glavnih tvrtki koje uvoze ili proizvode prirodni plin za lokalno tržište porastao je s 5 na 6 u Češkoj i s 3 na 5 u Hrvatskoj.
Najveće padove tržišnih udjela u pojedinačnoj zemlji u uvozu i proizvodnji prirodnog plina imale su Grčka, 61 postotni bod, Latvija 54 postotna boda te Češka 46 postotnih bodova. Udjeli tržišnih lidera su rasli u Litvi, Estoniji, Slovačkoj i Belgiji.
Energetska kriza i oblina pomoć građanima i biznisima iz državnih proračuna mogli bi preokrenuti ovaj trend bude li se kriza produbljivala.
Naime, upravo zbog krize GEN –I slovenski igrač na tržištu električne energije se povukao s hrvatskog tržišta jer nisu mogli garantirati da bi uz ograničene cijene struje mogli bez gubitaka nastaviti je isporučivati građanima.
