EUROTRANSFORMACIJA HRVATSKE: Guverner Boris Vujčić najavio rekordnu inflaciju, potpredsjednik Vlada Zdravko Marić poručio da je Hrvatska spremna za eurozonu!
Guverner HNB-a Boris Vujčić na konferenciji „Eurotransformacija Hrvatske“, održanoj u organizaciji portala euro.dnevno i Motus Medie, najavio je kako bi prosječna godišnja stopa inflacije mogla biti 9 posto. Prije samo tri mjeseca prognoze analitičara su bile šest posto, a i HNB-ove projekcije su bile na 5,9 posto.
„Invazija na Ukrajinu i sankcije Rusiji pogoršali su globalna očekivanja gospodarskog rasta i inflacije. Zbog cijene nafte i sirovina inflacijski pritisci su jaki. Upravo zato, jer su cijene već na visokoj razini, posebno cijene hrane i telekoma, uvođenje eura neće dodatno podići cijene. Razina cijena u Hrvatskoj je u svim prehrambenim kategorijama iznad razine cijena zemalja srednje i istočne Europe, dok je razina dohotka u Hrvatskoj usporediva s dohotkom u zemljama koje su uvodile euro“, komentirao je guverner Vujčić.
I središnja europska banka najavljuje visoku inflaciju
Kako smo pisali, i ECB je napisao u konvergencijskom izvješću „da će inflacija će u Hrvatskoj postupno rasti sljedećih mjeseci uglavnom zbog viših cijena roba, sve većeg pritiska na cijene i daljnjih pogoršanja uskih grla u opskrbi kao posljedice ruske agresije na Ukrajinu“. Zbog takve globalne situacije s inflacijom FED je već podignuo kamate, a isto se uskoro najavljuje i iz ECB-a.
Guverner je rekao da i zemlje izvan europodručja podižu kamate, posebno Poljska i Mađarska, a HNB još nije reagirao. Naša je veća od one ECB-a, a nakon što Europska središnja banka to učini, one bi se mogle izjednačiti s domaćom referentnom kamatnom stopom.
Potpredsjednik Vlade i ministar financija Zdravko Marić je podsjetio kako je konvergencijsko izvješće Europske komisije i ECB-a potvrdilo da smo jedina zemlja, od onih izvan eurozone, koja ispunjava sve kriterije potrebne za ulazak u eurozonu. Na taj način nam je gotovo i dana potvrda da uvođenje eura nije upitno. Prije toga, pojasnio je, potrebno je proći dodatne procedure, a formalnu odluku onda možemo očekivati 12. srpnja od strane Vijeća EU.
Nakon 12. srpnja znat će se i točan tečaj konverzije u euro
U tih nešto više od mjesec dana, slijedi sastanak euroskupine koje će uputiti preporuku Vijeću za ekonomske i financijske poslove koje daje svoju potvrdu, pa istu onda i sve države članice, a EU Parlament mišljenje o prijedlozima. S odlukom 12. srpnja znat će se i tečaj konverzije, koji je, kako je ponovo potvrdio ministar, u najvećem broju slučajeva isti onaj utvrđen pri ulasku u Europski tečajni mehanizam, odnosno u našem slučaju 7,52450 za jedan euro.
Pozitivno izvješće EK i ECB je, podsjetimo se, ustvrdilo, da osim inflacije zadovoljavamo i kriterij urednih javnih financija, stabilnost tečaja i konvergenciju dugoročnih kamatnih stopa. Ministar je pohvalivši javne financije podsjetio da smo zadovoljili i sve kriterije, njih 34, koji su nam omogućili povlačenje novca kroz Mehanizam od otpornost i oporavak.
„Ukupno 6,3 milijardi kuna, što nas stavlja u sam vrh u odnosu na ostale zemlje, stavi li se taj iznos u odnos s brojem stanovnika i visinom BDP-a“, rekao je Marić i dodao da smo predujam od 818 milijuna eura već dobili, a nakon ispunjenih 34 mjera, do kraja mjeseca dobit ćemo još 700 milijuna eura.
Ministar Marić i guverner Vujčić podsjetili su što građane očekuje sljedećih mjeseci, ali i od 1. siječnja iduće godine. Nakon potvrde da euro možemo uvesti, krenut će dvojno iskazivanje cijena, a svi će, osim u zakonu objavljenih izuzetaka, morat to učiniti do 5. rujna.
„Na vagi u dućanu neće biti primjerice iskazana dvojna cijena, ali hoće na konačnom računu. Također, izuzeli smo i stupove na benzinskoj i u kiosku, pa će cijene biti izražene samo u kunama, ali će na uručenom računu cijena biti iskazana i u eurima i u kunama“, dao je primjer ministar.
Potrebno je iskovati milijune kovanica eura, dio ćemo kupiti
Od 1. siječnja iduće godine cijene će se izražavati samo u eurima. Do 14. siječnja 2023. godine u ponoć, građani se moći plaćati i u kunama, ali će im se novac morat vratiti u eurima.
To znači da će se na vrijeme morati organizirati predopskrba, prvo banaka, FINA-e i Pošte, a potom i poduzetnika. Banke će se novčanicama opskrbiti početkom rujna, potom Fina i Pošta, a kovanicama banke od listopada, pa odmah iza njih Fina i HP.
Građani će moći zamijeniti kune u te tri institucije tijekom cijele sljedeće godine bez naknade, ali s pravilima Zakona o sprečavanju pranja novca. Novčanice kune će se moći, nakon toga, promijeniti bilo kada u HNB-u, a kovanice još sljedeće tri godine. Da bi svi na vrijeme bili opskrbljeni eurima, potrebno je iskovati milijun komada kovanica.
„Zbog toga ćemo raditi u tri smjene do kraja godine“, rekao je guverner Vujčić i dodao da će Hrvatska dio kovanica uvesti i to po cijeni manjoj od nominalne jer je potražnja za kovanicama niska.
Ulazak u eurozonu podići će rejting zemlje, složni su Marić i Vujčić
Guverner je istaknuo da potpora uvođenju eura među građanima raste. Jer, sve procjene pokazuju, da su prednosti veće.
I guverner i ministar ponovili su primjerice veći rejting koji možemo očekivati, a što su rejting agencije već i najavile u svojem posljednjem izvješću. Uz bolji rejting i cijena zaduživanja je manja. A sve se to onda može preliti i na građane i njihovu cijenu kredita, odnosno manje kamate.
Situacija oko većih cijena uvoznih roba i usluga koje rastu brže nego izvozne, odražavaju se i na vanjskotrgovinski manjak.
„Turizam bi mogao ublažiti tu situaciju. Prema najavama, rezervacije u privatnom smještaju do kraja srpnja su bolje nego 2019. godine“, zaključio je guverner.
