15 DANA DO EURA Hrvatska pri dnu zemalja članica EU po kupovnoj moći, ali nismo najgori
Luksemburg je u EU, ali i eurozoni i nadalje zemlja najvećeg blagostanja, dok je Hrvatska u 2021. godini, gledano prema BDP-u po stanovniku i stvarne individualne potrošnje po stanovniku bila 30, odnosno 28 posto ispod prosjeka EU.
Kupovna moć Hrvatske bolja nego 2019. godine
Kupovna moć nam je bila pri samom dnu među zemljama EU, ali bolja u odnosu na 2019. godinu.
Od zemalja europodručja lošije od nas stoje Slovačka i Grčka. BDP po stanovniku, a još više razina stvarne individualne potrošnje po stanovniku najbolje pokazuju razinu blagostanja u zemljama.
U 2021. godini, kao i godinu prije, Luksemburg i Irska su imale najvišu razinu BDP-a po stanovniku iskazanu paritetom kupovne moći.
U Luksemburgu je bio veći 168 posto, a Irskoj 119 posto iznad prosjeka EU-a.
Od zemalja u EU, slijedi, ali s velikim razmakom, Danska s 33 posto, Nizozemska 30 posto, Austrija i Švedska 23 posto, Njemačka i Belgija 20 posto iznad prosjeka EU… Među vodećima su bile i dvije članice EFTA-e, Norveška sa 67 posto iznad prosjeka EU i Švicarska s 55 posto iznad prosjeka EU.
BDP po stanovniku najmanji u Bugarskoj
I razina stvarne individualne potrošnje po stanovniku bila je najbolja u Luksemburgu, 44 posto iznad razine EU, slijedi Njemačka s 20 posto više, Danska s 19 posto, Austrija 17, Belgija 16 posto iznad prosjeka EU….
U 2021. godini devet zemalja članica EU-a imalo je stvarnu individualnu potrošnju po stanovniku iznad prosjeka Unije.
Eurostat i zavodi za statistiku pojedinih zemalja, pa tako i naš Državni zavod za statistiku, sudjelovale su u Europskom programu usporedbe radi međunarodnog uspoređivanja fizičkog obujma svih kategorija finalne potrošnje BDP-a, a na temelju čega je objavljena najnovije analize pariteta kupovne moći (PKM-a) i povezanih ekonomskih pokazatelja (BDP i SIP) po stanovniku za 2021. godinu i trend za razdoblje od 2019. do 2021.
U Hrvatskoj je BDP po stanovniku u 2021. bio na razini 70 posto prosjeka EU, odnosno 30 posto ispod prosjeka Unije, dok je preklani bio 35 posto niži od prosjeka Unije.
Od zemalja EU, najlošije stoji Bugarska čiji je BDP po stanovniku bio 43 posto niži od prosjeka, u Grčkoj 36 posto manji te Slovačkoj 31 posto manji od prosjeka EU.
Gori od nas uz Bugare i Mađari i Slovaci
Što se tiče razine stvarne individualne potrošnje iskazanu paritetom kupovne moći Hrvatska je bila lani 28 posto slabija od prosjeka EU, a slabije od nas bile su Bugarska, sa 35 posto manje od prosjeka EU, Mađarska 30 posto manje te Slovačka 29 posto manje od prosjeka EU.
U protekle tri godine najveće povećanje stvarne individualne potrošnje zabilježeno je u Bugarskoj, na 65 posto prosjeka EU-a u 2021. u usporedbi s 58 posto u 2019.
Slijedi Rumunjska u kojoj u uvećan na 84 posto prosjeka, sa 78 posto. U Hrvatskoj je u SIP po stanovniku bio veći za pet postotnih bodova, sa 67 posto u 2019. na 72 posto prosjeka Unije u 2021. godini.
Isto povećanje bilo je i u Latviji, na lanjskih 76 posto prosjeka EU, a za 4 postotna boda porastao je u Estoniji, Poljskoj, Litvi i Danskoj.
Najveće smanjenje stvarne individualne potrošnje po stanovniku zabilježeno je u Irskoj, na 88 posto u 2021., sa 94 posto u 2019. Slijede Španjolska i Malta, sa smanjenjem od 3 postotna boda.
U Eurostatu i objašnjavaju da je najveća razina BDP-a po stanovniku u Luksemburgu dijelom posljedica velikog udjela prekograničnih radnika u ukupnom broju zaposlenih, koji, iako sudjeluju u BDP-u, ne čine dio rezidentnog stanovništva koji je uključen u izračunavanje BDP-a po stanovniku.
