ERA SKUPOG EURA: Da bi zauzdala inflaciju, ECB opet podigla bazne kamate i tu nije kraj
Europska središnja banka donijela je odluku o podizanju tri ključne kamatne stope za 75 baznih bodova. Tako velikim skokom baznih kamatnih stopa poslana je poruka da se Europa želi obračunati s inflacijom i čim prije je vratiti na razine od 2 posto.
Veći skok od očekivanja
Od 14. rujna kamatna stopa na glavne operacije refinanciranja iznositi će 1,25 posto, kamatna stopa na stalno raspoloživu mogućnost granične posudbe od središnje banke 1,50 posto, a kamatna stopa na stalno raspoloživu mogućnost deponiranja kod središnje banke 0,75 posto. Era jeftinog novca definitivno je gotova, a veliko je pitanje hoće li i ovaj potez biti dovoljan da zaustavi ekstremni rast cijena.
Već je i najavljeno da se s povećanjem kamata tu neće stati, odnosno procjene su da će kamate povećati i na nekoliko sljedećih sastanaka, što se naravno analizira i odlučuje na samim sastancima, a ovisno o informacijama i izgledima. No, koji za sada ne upućuju na stišavanje krize. Podsjetimo, očekivalo se da će se na ovom sastanku kamate povećati za 50 baznih bodova.
Prema prvoj procjeni Eurostata, prosječna inflacija je dosegnula 9,1 posto u kolovozu. U sljedećim razdobljem, stručnjaci ESB‑a revidirali su projekcije inflacije naviše te sada očekuju da će prosječna inflacija iznositi 8,1 posto u 2022., 5,5 posto u 2023. i 2,3 posto u 2024. godini.
“Rast inflacije i dalje potiču snažan rast cijena energije i hrane, pritisci na strani potražnje u određenim sektorima zbog ponovnog otvaranja gospodarstva i uska grla u opskrbnim lancima”, stoji u priopćenju ECB-a te se navodi kako se očekuje nastavak pritisaka u kratkoročnom razdoblju.
Jako usporava rast gospodarstva u idućoj godini
“Kako utjecaj čimbenika koji trenutačno pridonose rastu inflacije bude s vremenom slabio i kako se normalizacija monetarne politike bude prenosila na gospodarstvo i određivanje cijena, inflacija će se smanjivati”, kažu u ECB-u.
Nakon povećanja gospodarskog rasta u europodručju u prvoj polovici 2022. novi podaci upućuju na usporavanje, pri čemu se očekuje da će gospodarska aktivnost krajem godine i u prvom tromjesečju 2023. stagnirati. Zato su i te projekcije revidirane naniže. U ESB‑a u predviđaju stope gospodarskog rasta od 3,1 posto u 2022., 0,9 posto u 2023. i 1,9 posto u 2024. godini.
“Vrlo visoke cijene energije smanjuju kupovnu moć kućanstava dok uska grla u opskrbnim lancima i dalje, premda u sve manjoj mjeri, ograničavaju gospodarsku aktivnost. Osim toga, nepovoljna geopolitička situacija, prije svega neopravdana invazija Rusije na Ukrajinu, pridonose slabljenju pouzdanja poduzeća i potrošača”, kažu u Europskoj središnjoj banci.
U četiri zemlje eurozone pad BDP-a
Osim rekordne inflacije u kolovozu od 9,1 posto u europodručju, ni gospodarski rast ne upućuje na oporavak. Prema podacima Eurostata u drugom tromjesečju BDP je porastao 0,8 posto u europodručju, odnosno 0,7 posto u EU u odnosu na prvo tromjesečje godine. Lani je u isto vrijeme rast bio veći od 4 posto. Među zemljama EU, Hrvatska se je sa 2 posto rasta smjestila iza Nizozemske i Rumunjske, a čak četiri zemlje imale su pad gospodarstva.
Podaci Eurostata od srijede pokazali su da je i povećana zaposlenost u drugom kvartalu – 0,7 posto u europodručju i 0,5 posto u EU, nakon rasta većeg od 2 posto u isto vrijeme lani. U drugom kvartalu, Hrvatska je zajedno s još četiri zemlje imala pad zaposlenosti, za 0,4 posto.
Upravno vijeće ECB-a, kako je priopćeno, namjerava i dalje u potpunosti reinvestirati glavnice dospjelih vrijednosnih papira kupljenih u sklopu APP‑a koliko god bude potrebno za održavanje likvidnosti. Kod PEPP‑a, Upravno vijeće namjerava reinvestirati glavnice dospjelih vrijednosnih papira kupljenih u sklopu tog programa barem do kraja 2024.
