CEH FRIZERA PRIZNAJE: Frizure će poskupjeti prije uvođenja eura, a cijene će se zaokruživati na cijele brojeve
Pandemija, lockdown, potres, rad od kuće, rat, inflacija. Kada zbroji sve što je već pogodilo rad frizerskih salona i potom doda zamjenu kune eurom Ivica Zanetti, predsjednik ceha zagrebačkih frizera pri Hrvatskoj obrtničkoj komori kaže da su frizeri počeli drugačije razmišljati.
– Sada svi shvaćaju da će morati raditi tako da budu isplativi i samodostatni, a svima nam je porasla cijena struje, plina i repromaterijala i zato će svi morati korigirati cijene – kaže Zanetti te naglašava kako je među zagrebačkim frizerima trenutačno važna tema dodatno obrazovanje kroz stručna predavanja na temu poslovnog upravljanja frizerskim salonom. Cijene po kojima mnogi frizeri pružaju svoje usluge, tvrdi Zanetti nisu održive, a uvođenje eura dodatno im komplicira njihovo korigiranje.
Rasla je cijena struje, plina i repromaterijala pa mora i cijena frizure
– Pripremamo se za uvođenje eura i vjerujem da će se cijene prilagoditi tako da izražene u euru budu u okruglim iznosima. Usluga mora poskupjeti jer su poskupjeli struja, plin i repromaterijal, a ne zbog uvođenja eura. Može se očekivati da će se poskupljenje dogoditi šest mjeseci prije nego što se euro uvede tako da cijena u kunama bude formirana tako da preračunata po fiksnom tečaju konverzije u euro daje okrugao iznos – tumači Zanetti.
Na primjeru konkretne frizerske usluge kaže da će, ako ona danas košta 70 kuna, mogla poskupjeti na najmanje 75,35 kune prije uvođenja eura kako bi od siječnja 2023. usluga izražena u eurima mogla koštati 10 eura. Izvjesno je, tumači Zanetti da će primjerice šišanje duge ženske kose koje danas najčešće košta 250 kuna poskupjeti dok je kuna još uvijek službena valuta tako da nakon konverzije ista usluga košta 35 eura. Logika je to prema kojoj u cehu frizera smatraju da će im biti lakše vršiti naplatu u lipama pola godine nego imati posla s eurocentima nakon konverzije i strahovati od kazni ako tada istaknu poskupljenja.
U Hrvatskoj je prema dostupnim podacima više od 7 tisuća frizerskih salona, a njihov je ceh nakon velikih ekonomskih teškoća koje su ih pogodile zbog zatvaranja gospodarstva lani inzistirao na snižavanju PDV-a za frizerske usluge.
Danas su okolnosti u kojima sektor posluje takve da im pred ministrom financija Zdravkom Marićem ne bi trebalo biti teško opravdati rast cijena. Tražeći smanjenje PDV-a isticali u frizerskom su cehu isticali kako za pet do 10 godina u Hrvatskoj neće imati tko šišati, te da sve više mladih frizera odlazi raditi u inozemstvo.
Šišanje u Njemačkoj košta 70 eura, kod nas 33 eura
Zanetti za Euro.Dnevno ističe kako šišanje duge ženske kose koje se u Hrvatskoj plaća 250 kuna (33,18 eura), dok je u Njemačkoj ta usluga 70 eura.
U bogatom je Luxemburgu prema izvještavaju portala Delano.lu cijena usluga u frizerskom i kozmetičkom sektoru narasla za 3,6 posto u 2021. godini ponajviše zbog usklađivanja plaća s inflacijom u listopadu. Inflacija je u Luxemburgu snažnije, sa 5,2 posto pogodila samo njihov tradicionalno jak financijski sektor. Zanetti ističe kako je pandemija imala snažan utjecaj na potražnju za frizerskim uslugama, te da je vidljiv trend prorjeđivanja posjeta frizerima. Uz poskupljenje svega i neizvjesnost koju ljudi osjećaju vezano uz rat u Europi posjećivanje frizera moglo bi se spustiti i nekoliko mjesta na listi prioriteta.
Prema posljednjim podacima Eurostata koji se odnose na razdoblje prije pandemije u 2019. godini u Europskoj uniji je 1,7 milijuna ljudi bilo zaposleno u frizerskom i kozmetičkom sektoru i jedno su od zanimanja najsnažnije pogođenih pandemijom i mjerama za njezino suzbijanje. Eurostat je zabilježio kako su među zaposlenima u sektoru 86 posto žene, a među njima najviše, 42 posto ih je u dobnoj skupini između 15 i 34 godine. U zemljama eurozone najviše zaposlenih sektor ima na Cipru, 2,3 posto od ukupnog broja zaposlenih, potom na Malti i u Portugalu 1,3 posto te potom 1,2 posto u Irskoj, Grčkoj, Španjolskoj i Italiji. Najmanje zaposlenih sektor ima u Luxemburgu. Portugalski portal Theportugalnews.com početkom ožujka ove godine izvijestio je kako je 20 posto frizerskih i kozmetičkih salona nakon lockdowna zatvorilo svoja vrata zauvijek.
Po svemu sudeći rast cijena frizerskih usluga, kao i mnogočega drugog može ograničiti samo smanjena potražnja, nikako uvođenje eura.
