TRENDOVI CIJENA Inflacija se završetkom turističke sezone smiruje, HUP najavljuje brz rast plaća i usporavanje poskupljenja
Prema prvoj procjeni Državnog zavoda za statistiku, inflacija je u rujnu usporila na 6,6 posto na godišnjoj razini, dok je na mjesečnoj veća za 0,4 posto. To je najniža godišnja stopa rasta cijena od veljače 2022. U prvih devet mjeseci prosječna godišnja stopa inflacije iznosila je 9,1%.
U Nizozemskoj cijene čak i padaju
Podatak je to za cijene mjerene indeksom potrošačkih cijena, dok je prema prvoj procjeni harmonizirani indeks potrošačkih cijena, koji je objavio Eurostat, na razini od 7,3 posto u Hrvatskoj i opet drugi najveći među zemljama EMU.
Najveću razinu inflacije je i u rujnu, kao i mjesec prije, imala Slovačka (8,9 posto), u Sloveniji je inflacija bila na razini 7,1 posto, Italiji 5,7 posto, Francuskoj 5,6 posto, Austriji 5,1 posto, Irskoj 5 posto…
S druge strane, Nizozemska je u rujnu na godišnjoj razini imala pad cijena, za 0,3 posto, a nakon nje, slijede zemlje s najnižom razinom inflacije u rujnu – Belgija s 0,7 posto, Grčka s 2,4 posto, Španjolska s 3,2 posto… Nizozemska je uz Maltu imala i najveći pad cijena na mjesečnoj razini, od ukupno 5 zemalja s padom, za 0,8 posto.
Komponenta Hrana, piće i duhan opet su kod nas najviše utjecale na rast cijena, prema procjeni rast je bio 9,6%, ali po prvi puta od početka 2022. godine bio je jednoznamenkasti. Slijede usluge s 6,9 posto rasta cijena. I u europodručju su te dvije komponente bile glavni pokretač rasta cijena.
Veća temeljna inflacija od europske
Isključi li se hrana i energija, temeljna stopa inflacije iznosila je u rujnu 7,1% u našoj zemlji. Istovremeno, u euro području je bila 4,5%.
Kako je izvijestio Eurostat u prvoj procjeni, očekuje se da će godišnja stopa inflacije u eurozoni iznositi 4,3% u rujnu 2023., što je pad za 0,9 postotnih bodova, odnosno s 5,2% koliko je iznosio u kolovozu.
Podsjetimo se, u kolovozu je inflacija u našoj zemlji iznosila 8,4 posto mjerena HICP indeksom, odnosno 7,8 posto, mjereno indeksom potrošačkih cijena.
Da bi moglo doći do usporavanja rasta cijena, prognoze su HNB-a i financijskih analitičara.
Tome će zasigurno pridonijeti i mjere Vlade, tj. peti po redu paket mjera za zaštitu kućanstava i gospodarstva od rasta cijena, vrijedan ukupno 464 milijuna eura, koji će se primjenjivati od 1. listopada. Njima treba pribrojiti i postojeći paket antiinflacijskih mjera vrijedan 551 milijun eura, koji je još na snazi, do kraja ožujka sljedeće godine.
HUP najavljuje usporavanje inflacije
Hrvatska je s mjesečnim padom stope inflacije od 0,7 posto među tri članice euro područja s najvećim mjesečnim padom cijena. Snažan mjesečni pad cijena možemo pripisati jenjavanju sezonski snažnih turističkih aktivnosti te hlađenju cijena usluga. Pored državne intervencije u cijene više prehrambenih proizvoda, pad cijena hrane posljedica je uznapredovalog pada proizvođačkih cijena pojedinih poljoprivrednih proizvoda, što se s određenim odmakom odražava na pad maloprodajnih cijena hrane i pića i na domaćem terenu.
Posljednjih se tjedana postavlja pitanje hoće li rast cijena sirove nafte od oko 30% od lipnja ponovo razbuktati inflaciju u nastavku godine. Procjenjuje se da poskupljenje nafte za USD 10 po barelu, ubrzava europsku inflaciju za 0,3 postotna boda. HUP očekuje da će se cijene nafte u nastavku godine korigirati na dolje, zahvaljujući padu globalne potražnje uslijed recesije u euro području te snažnog usporavanju rasta u SAD ili čak kraće recesije početkom 2024. godine.
U idućim mjesecima očekujemo pad inflacije u euro području te Hrvatskoj uslijed slabljenja inflacije prehrambenih proizvoda, normalizacije dobavnih lanaca te stabilizacije cijena nafte i drugih energenata. Pritom snažan pad šestomjesečnih očekivanja prodajnih cijena u euro području i dalje sugerira znatno nižu uvoznu inflaciju. U kombinaciji s ‘hlađenjem’ agregatne potražnje, normalizacijom lanaca dobave te slabijom inflacijom prehrambenih proizvoda krajem godine moguć je pad stope inflacije u Hrvatskoj na oko 4,5%“, najavljuje HUP-ov analitičar Hrvoje Stojić.
Brži rast plaća
“Nakon inflatorne stope od 8% u ovoj godini, u 2024. godini prognoziramo da će se prosječna stopa inflacije kretati u rasponu od 3 do 4%, što je iznad prosjeka euro područja, no ne iznenađuje s obzirom na to da su postojeće cijene usluga i dalje niže od prosjeka eurozone za više od 30%. Iako se inflacija smiruje, to još uvijek ne znači da je potpuno obuzdana s obzirom na izvanredno brz oporavak realnih neto primanja zaposlenika u Hrvatskoj ove godine (+2,3% tijekom prvih sedam mjeseci), naročito u uslužnim sektorima te izdašnijim kolektivnim ugovorima. Također očekujemo nastavak bržeg rasta plaća u Hrvatskoj u odnosu na euro područje (oko 7% u odnosu na 4% nominalno)”, najavljuje HUP.
“Trend smanjivanja godišnje stope inflacije te pad percepcije inflacije i inflacijskih očekivanja nastavit će se i tijekom posljednjeg ovogodišnjeg tromjesečja. Ipak, godišnja stopa će se i na kraju godine zadržavati na relativno visokoj razini oko 5%. Prognoza prosječne stope inflacije za cijelu 2023. od 7,6% izložena je rizicima da bude viša za oko 0,4 pb. Tijekom 2024. usporavanje će se nastaviti te očekujemo spuštanje prosječnu stopu rasta na 3,3%. Ipak snažan nominalni rast plaća, koji premašuje stopu inflaciju od veljače ove godine, uz solidnu turističku sezonu pojačava potražnju i podržava daljnje jačanje osobito cijena usluga otvarajući rizike spirale rasta cijena uslijed rasta cijena plaća. On je do sada bio razmjerno nizak, ali ostaje činjenica da bi u uvjetima snažnog tržišta rada očekivani rast realnih plaća mogao podržavati ili podizati potražnju te time poticati daljnji rast cijena određenih proizvoda, a osobito usluga pa bi se inflacija u takvom makroekonomskom okruženju mogla pokazati tvrdokornijom i ustrajnijom. S druge strane usporavanje ekonomske aktivnosti, transmisija restriktivne monetarne politike kroz većih troškova financiranja čimbenici su koji bi trebali djelovati u suprotnom smjeru”, komentiraju analitičari Raiffeisen banke.
