EUROBAROMETAR: Više od polovice Hrvata koristi euro u Hrvatskoj, odvija li se siva ekonomija u europskoj valuti?
Je li moguće da se dio hrvatske sive ekonomije procijenjene na gotovo 30 posto BDP-a odvija u eurima? Vjerojatno da iako je na ovo pitanje koje se nameće iz jednog od rezultata Eurobarometrova istraživanja o euru vrlo teško precizno odgovoriti.
Šveđani euro koriste samo u inozemstvu
Spomenuto se istraživanje svake godine provodi u sedam zemalja Europske unije koje su se obvezale uvesti euro, a to su uz Hrvatsku Švedska, Češka, Poljska, Mađarska, Bugarska i Rumunjska. Istraživači Eurobarometra građane između ostalog pitaju i jesu li već ranije koristili novčanice i kovanice eura u svojoj zemlji, te jesu li ih koristili u inozemstvu.
Tumačimo li odgovore imajući na umu da je jedino zakonsko sredstvo plaćanja u navedenim zemljama pripadajuća im nacionalna valuta opravdano je zapitati se nije li barem dio od 36 milijardi kuna za koje se procjenjuje da građani Hrvatske čuvaju kod kuće u čarapama i madracima pospremljeno u eurima, jednako kao i odvijaju li se plaćanja u sivom dijelu ekonomije već dugo u zajedničkoj europskoj valuti.
Naime, u Hrvatskoj je 53 posto ispitanika Eurobarometru reklo da je već koristilo euronovčanice ili kovanice u svojoj zemlji te ili u svojoj zemlji i inozemstvu. U Švedskoj čija se siva ekonomija procjenjuje na udio između 11 i 13,7 posto BDP-a i gotovo je tri puta manja od one u Hrvatskoj u odnosu na BDP, 89 posto ispitanika reklo je da su novčanice i kovanice eura koristili samo u inozemstvu.
Gledaju li se podaci za svih sedam zemalja zajedno četiri od deset ispitanika rekli su da su euro već koristili u svojoj zemlji. Prednjače Rumunji među kojima je 77 posto ispitanika reklo da su euro koristili u svojoj zemlji u kojoj se razina sive ekonomije procjenjuje na 23 posto.
Europskim institucijama vjeruje više od polovine Hrvata
Eurobarometar je istraživao i kakvo je povjerenje u institucije koje građane informiraju o euru. Hrvatska narodna banka se nema čemu radovati jer su podaci pokazali kako je povjerenje u nacionalne središnje banke kao najpovjerljiviji izvor informacija o euru najniže u Poljskoj, 51 posto i Hrvatskoj 56 posto dok je najviše u Švedskoj 92 posto i Češkoj 88 posto.
Nakon nacionalnih središnjih banaka građanima su za informacije važne Europske institucije, a više od polovice ispitanika vjeruje europskim institucijama u svim zemljama osim u Bugarskoj 42 posto i Mađarskoj 47 posto. Najviše europskim institucijama vjeruju Rumunji 76 posto i Šveđani 71 posto. U Hrvatskoj europskim institucijama vjeruje 56 posto ispitanika.
Sveukupno, 60 posto ispitanika je za uvođenje eura u svojoj zemlji, ali postoje velike varijacije od zemlje do zemlje. Euru su najskloniji Rumunji, 77 posto i Mađari 69 posto, su mu najmanje skloni Bugari i Česi, po 44 posto te Šveđani 45 posto.
Samo 37 posto građana vjeruje da smo spremni za euro
Udio ispitanika koji misle da je njihova zemlja spremna uvesti euro i dalje je nizak u svakoj od ispitanih zemalja. U Hrvatskoj tek 37 posto ispitanika smatra da je zemlja najvjerojatnije spremna za euro iako ga uvodimo za šest mjeseci.
Većina ispitanika smatra važnim sve teme koje obuhvaća kampanja za uvođenje eura, a samo estetski elementi o tome kako bi novčanice i kovanice trebale izgledati smatraju se relativno manje važnima.
Čak 83 posto ispitanika u svim zemljama objedinjeno smatra da su društvene, ekonomske ili političke implikacije eura važne, a među tim temama traže se informacije o načinu na koji će euro biti uveden u zemlju, one o vrijednosti jednog eura i informacije o tome kako osigurati poštivanje pravila za pretvorbu valute u euro, što je važno za 76 posto ispitanika
