11 DANA DO EURA Kvaliteta života u eurozoni pala, građani Hrvatske rekli da im je bolje
Kvaliteta života je nakon korona krize pala u EU, pokazuju podaci Eurostata. No u nekim zemljama gdje se inače lošije živjelo, vidljiv je bio veći napredak.
Najzadovoljniji su Austrijanci
Kvaliteta života ne uzima u obzir vidljive parametre kao što je BDP, nego niz manjih, od obrazovanja, zdravstva do materijalnih uvjeta života. Istraživanje je napravljeno sa zadnjim podacima za 2021. godinu, pa je jasno da bi s ovom godinom ti podaci bili i porazniji za neke zemlje.
U odnosu na 2018. godinu, u 2021. stanovnici EU bili su manje zadovoljni kvalitetom života te se je prosjek smanjio za 0,1 bod, sa 7,3 u 2018. na 7,2 boda u 2021. godini (na ljestvici od 0 do 10, odnosno od vrlo nezadovoljan do vrlo zadovoljan)
Bez obzira na pad i taj je prosjek bolji od 2013. godine, kada je iznosio 7 bodova.
Lani su najviše životom bili zadovoljni stanovnici u Austriji (8 bodova), Finskoj (7,9), Rumunjskoj (7,7) i Nizozemskoj (7,6), a najmanje u Bugarskoj (5,7) i Mađarskoj (6,5).
Anketa mjerila zadovoljstvo prije inflacije
U usporedbi s 2018., 14 država članica zabilježilo je smanjenje ukupnog zadovoljstva životom.
Zadovoljstvo se smanjilo u državama članicama s višom razinom zadovoljstva, a one s niskom razinom zadovoljstva životom imale su suprotan trend.
Najveće smanjenje (-0,8 bodova) bilo je u Irskoj, koja je bila na vrhu popisa 2018. s 8,1 bodom i koji je pao na 7,3 u 2021. Slijedile su Francuska i Danska, obje s padom od 0,5 bodova na 6,8 odnosno 7,3 boda. No, sveukupno zadovoljstvo životom poraslo je u Litvi (+0,6) na 7 bodova, u Hrvatskoj (+0,5) na 6,8 bodova te u Grčkoj i Rumunjskoj (po +0,4) na 6,8 odnosno 7,7 bodova.
Ispod 7 bodova po zadovoljstvu kvalitetom života su bile Bugarska, Mađarska, Latvija, Hrvatska, Grčka, Cipar i Francuska. U Sloveniji su analitičari ocijenili zadovoljstvo kvalitetom života sa 7,5 bodova.
Analiza je napravljena na temelju nekoliko čimbenika vezanih za kvalitetu života, kao što su materijalni uvjeti života, slobodno vrijeme, društvene interakcije, ekonomska i fizička sigurnost, upravljanje i osnovna prava, prirodno i životno okruženje, obrazovanje, zdravlje te cjelokupni doživljaj života.
Siromaštvu izložena petina Europljana
Nova analiza Eurostata tako i pokazuje da je lani čak 21,7 posto stanovnika u EU bilo izloženo riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti, a osobe s invaliditetom i jače. Čak 29,7 posto stanovništva EU-a u dobi od 16 ili više godina s invaliditetom (ograničenje aktivnosti) bilo je izloženo riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti u usporedbi s 18,8 posto onih bez invaliditeta.
Hrvatska se po tom pokazatelju, riziku od siromaštva i socijalne isključenosti, nalazi ispod prosjeka EU, sa stopom od 20,9 posto, a višu od nas imaju, primjerice, Luksemburg, Estonija, Španjolska, Grčka, Portugal, Litva, Letonija…
Iz detaljnijeg prikaza vidljivo je da je razlog tom riziku ponajprije nezaposlenost.
Prema podacima Eurostata, lani je 84 posto stanovništva EU-a živjelo je u kućanstvu čiji je neto prihod ili ostao stabilan (66,5 posto) ili porastao (17,5 posto) u usporedbi s 2020, dok je 16 posto onih gdje je prijavljeno smanjenje.
U Hrvatskoj je 13,5 posto prijavilo povećanje, a 12,8 posto smanjenje prihoda.
Najveće smanjenje prihoda po kućanstvu zabilježeno je na Cipru, Grčkoj, Latviji, Francuskoj, Irskoj.., a najmanje u Rumunjskoj.
S druge strane, najveći rast prihoda imala su kućanstva u Češkoj, Švedskoj, Rumunjskoj, Sloveniji, Luksemburgu…, dok je najmanji rast bio u Italiji.
