OPĆA MOBILIZACIJA U BANKAMA: Uvođenje eura bankari ocijenili kao najveći projekt u povijesti
Euro će Hrvatskoj donijeti znatne i trajne koristi u obliku veće otpornosti na krize, povoljnijih uvjeta financiranja, veće konkurentnosti i troškovne efikasnosti, složili s se gotovo svi financijski stručnjaci na 25. znanstveno-stručnoj konferenciji “Financijsko tržište”, čije je ovogodišnje izdanje posvećeno uvođenju eura u Hrvatsku.
Ipak iako će dugoročno svima biti lakše poslovati, bankarima će uvođenje eura donijeti i velike jednokratne troškove, koje, upozorili su, neće biti moguće neutralizirati.
Uz to euro im donosi i dugoročni pad prihoda zbog očekivanja nižih kamatnih stopa na kredite i gubitka provizije na mjenjačkim poslovima. Procjena HNB-a je da će bankarski sektor imati oko 2,2 milijarde kuna troškova od uvođenja eura. Pritom će na mjenjačkim poslovima bankarim izgubiti oko 1,2 milijarde kuna godišnje.
Radimo kao nacionalna reprezentacija
Kako to izgleda u praksi i banku po banku prezentirali su vodeći hrvatski bankari na panel diskusiji.
Istaknuli su da je za banke ovo najveći projekt u povijesti te da je angažirano jako puno ljudi i znanja na prilagodbi uvođenja eura u financijski sustav. Predstavnici najvećih banaka u Hrvatskoj složili su se da na projektu euro rade kao ‘nacionalna reprezentacija’, a ne kao takmaci na tržištu te da imaju jako dobru komunikaciju s Hrvatskom narodnom bankom.
Predsjednik Uprave Zagrebačke banke, Ivan Vlaho tako je istaknuo da već godinu dana svakodnevno rade na projektu euro i to na svim razinama. Nazvao je projekt općom mobilizacijom najveće hrvatske banke te priznao da će kroz jednokratne troškove i ulaganja imale velike troškove, a kao posljedicu uvođenja eura i gubitak prihoda od sedam posto kojeg ne mogu kompenzirati.
Vlaho je istaknuo i da još uvijek ima nepoznanica u samoj provedbi projekta pa je tako otvorio pitanje pravila oko opskrbe bankomata eurima. Naime, Hrvatska ima puno bankomata i raširenu mrežu pa je nemoguće očekivati da će svi u istom trenutku biti opremljeni eurom. Od tome se u bankarskim krugovima potiho govori, ali je Vlaho stavio temu na stol nadajući se da će u podzakonskim aktima biti precizirano vrijeme prilagodbe opskrbe u tom dijelu poslovanja.
PBZ je najveći gubitnik na mijenjanju deviza
Koliko je uvođenje eura zahtjevan projekt za same banke zorno je ilustrirao Dinko Lucić, predsjednik Uprave PBZ-a taksativno pobrojavši sve procedure i zadatke koji stoje ispred njegove banke u idućim mjesecima. Tako ističe da PBZ mora promijeniti 155 poslovnih procesa, čak 283 aplikacija te prilagoditi euru 473 proizvoda. Banka nudi čak 1469 tipova transakcija koje sada valja prilagoditi, a kako ističe Lucić ključ je i pravodobno i na kvalitetan način eurima opskrbiti čak 70 tisuća klijenata u malim i srednjim tvrtkama koje su njihovi klijenti.
Većim bankama trošak uvođenja eura penje se i na 20 milijuna, a PBZ priznaje da je možda i najveći gubitnik na mjenjačkim poslovima.
„Imamo više od 200 partnera koji obavljaju mjenjačke poslove kao naši agenti i procjenjujemo da ćemo gubitkom tog dijela posla izgubiti oko 25 milijuna eura prihoda“, kazao je Lucić.
Liana Keserić predsjednica uprave Raiffeisen banke istaknula je da se implementacija eura može gledati ne samo kao ogroman projekt već i kao prilika za unaprjeđenjem svih usluga i aplikacija sustava.
Klijent mora biti u fokusu, kazala je Keserić, i antipicirati sve želje i strahove klijenata. Ovaj projekt može biti i katalizator inovacija, a ne samo ogroman posao, zaključila je te dodala da će RBA imati oko 10 milijuna eura troška.
Stopa obvezne pričuve pada na jedan posto
Ipak jedan važan trošak za banke će se smanjiti, a to je da stopa obvezne pričuve nakon ulaska eurozonu, ali postupno pada s devet na samo jedan posto.
Uvođenje eura osim troška i izgubljenih prihoda donijet će bankama stabilnost, ali i dodatne osiguravajuće mehanizme. Zdenko Adrović, direktor Hrvatske udruge banaka, na otvaranju konferencije istaknuo je da bi već sada kamatne stope na državne obveznice plaćali tri puta više da nije ulaska u eurozonu. S druge strane Guverner Vujčić govorio je i o stabilizacijskom mehanizmu ESB, koji se Hrvatskoj u slučaju krize banaka ili javnih financija otvara nakon ulaska u eurozonu.
Riječ je o fondu kapaciteta čak 500 milijardi eura, namijenjenog bankama i državama. Za sad našim bankama to ne treba jer imaju stopu kapitala 25 posto, što je najviša razina kapitala u EU i svijetu. Grčka ga je koristila za javni dug pa je danas 203 milijarde EU-a duga vezano uz kamatu od jedan posto i rok od 30 godina.
