KAMATE ĆE I DALJE RASTI ECB u godinu dana kamate povećao s nula na 4%, sada traži Vlade EU da građanima ukinu potpore za energiju
Zapravo mislimo da bi bio potreban ekonomski potres da Europska centralna banka (ECB) ne podigne kamatnu stopu još jednom u rujnu – rečenica je kojom analitičari nizozemske ING banke, jedne od najvećih europskih banaka završavaju svoju analizu posljednje odluke ECB-a o lipanjskom povećanju tri ključne kamatne stope za 25 baznih bodova te najave vrlo vjerojatnog nastavka rasta kamatnih stopa u srpnju.
Ne odustaju od oštre politike
Inflacija u eurozoni ne smanjuje se dovoljno za ukus europskih centralnih bankara, odnosno nije projekcija prema kojoj bi prosječna inflacija u 2023. godini za eurozonu trebala iznositi 5,4 posto jednostavno nije dovoljno niska da bi ECB zaustavila ono što je sada već poprimilo karakter – najagresivnijeg ciklusa pooštravanja monetarne politike u eurozoni kako su ga opisali analitičari ING-a. ECB želi inflaciju svesti na 2 posto godišnje čemu bi se prema projekcijama trebali približiti tek u 2025. godini.
Prije samo godinu dana, u srpnju 2022. kada je ECB bio gotovo posljednja centralna banka u svijetu depozitna kamatna stopa za eurozonu iznosila je -0,5 posto, a u lipnju 2023. mjesec dana prije godišnjice velikog kamatnog preokreta dosegla je 3,5 posto. Referentna kamata za zaduženje bila je na nuli, a sada je čak 4 posto.
U ECB-u su svjesni posljedica politike od koje ne odustaju. Sami ističu da su se njihova dosadašnja povećanja kamatnih stopa snažno prenijela na uvjete financiranja poduzeća i građana te postupno utječu na cijelo gospodarstvo.
“Snažno su porasli troškovi zaduživanja i usporio se rast kredita”, kažu u ECB-u, tretirajući tu činjenicu pozitivnom. Naime, u ECB-u i dalje vjeruju da će pooštreni uvjeti financiranja biti glavni razlog daljnjeg smanjivanja inflacije prema zadanom cilju jer će slabiti potražnju za novcem.
ECB od srpnja prestaje i s reinvestiranjem kroz program kupnje vrijednosnih papira.
Gospodarstvo trpi posljedice skupih kredita
Politika ECB-a koju snažno podupire liderica banke Christine Legarde već ima negativne posljedice na gospodarsku aktivnost. Gospodarstvo eurozone posljednjih nekoliko mjeseci stagnira jer pada osobna i javna potrošnja.
U ECB-u vjeruju da će gospodarsko slabljenje biti kratkoročnog daha te da će tijekom godine usporedo sa smanjivanjem inflacije gospodarstvo jačati čemu će pomoći i nastavak rješavanja problema s opskrbnim lancima.
Analitičari nizozemske ING banke naglašavaju kako je zanimljivo da su zaposlenici ECB-a jedni od posljednjih optimista rasta budući da unatoč podizanju kamatnih stopa očekuju rast BDP-a u eurozoni od 0,9 posto ove godine, 1,5 posto u 2024. i 1,6 posto u 2025.
Napominju da su u ECB u projekcije rasta revidirali na niže jer je tekuća godina počela manje uspješno nego su se nadali.
“ECB je u opasnosti da ode predaleko. Gospodarstvo eurozone se pokazalo manje otpornim nego što se očekivalo i suočava se s vrlo prigušenim izgledima za rast”, upozoravaju u ING-ju tumačeći kako povijesni dokazi upućuju na to da temeljna inflacija obično zaostaje za ukupnom inflacijom, dok inflacija usluga zaostaje za inflacijom dobara što samo po sebi vodi ka daljnjem usporavanju temeljne inflacije u drugoj polovici godine.
Potpore i plaće pridonose inflaciji?
Prema mišljenju analitičara ING-a, argumenti protiv povećanja kamatnih stopa su sve jači a ECB preuzima sve veći rizik od gospodarskog pogoršanja jer kako tumače monetarna politika ima odgođen utjecaj na gospodarstvo pa bi ECB trebao gledati u budućnost a ne samo u sadašnje podatke.
Da ECB želi zauzdavati inflaciju svim silama i bez obzira na cijenu tog zauzdavanja koju će platiti građani eurozone pokazuje i savjet koji je centralna banka uputila nacionalnim vladama.
U ECB-u naime ističu kako se energetska kriza smanjuje pa bi vlade trebale hitro i usklađeno ukidati mjere potpore kako ne bi pridonosile povećanju srednjoročnih inflacijskih pritisaka. Navode kako bi to dovelo do potrebe za snažnijim odgovorom monetarne politike što se može protumačiti i kao prijetnja naravno – novim podizanjem kamatnih stopa.
Građani eurozone na svojim osobnim financijama još uvijek trpe visoku inflaciju iako se ona nastavila smanjivati sa 7 posto u travnju na 6,1 posto u svibnju, no 12,5 posto inflacije u segmentu hrane veliko je opterećenje za građane koji će se nakon sezone godišnjih odmora zapitati koliku cijenu zapravo plaćaju u ime rušenja inflacije alatima monetarne politike.
