Istraživanje Eurostata: Čak 91 posto Hrvata ima svoju nekretninu, ali i nedovoljan broj soba – u prosjeku samo 1,2 po kućanstvu
Hrvatska je u EU pri samom vrhu po udjelu stanovništva koji posjeduje svoju nekretninu, odnosno onih koji nisu u najmu, ali i po prenapučenosti kućanstava.
Čak 91 posto Hrvata u svom vlasništvu ima nekretninu. Više od nas je Rumunja, jer njih 95 posto ima svoju nekretninu te 93 posto Slovaka. U Mađarskoj ih je 90 posto. Pokazuje to analiza Eurostata unutar publikacije Stanovanje u Europi.
Gotovo četvrtina Slovenaca nema svoju nekretninu
U EU je u 2022. godini 69 posto stanovnika živjelo u kućanstvu koje posjeduje vlastiti dom, a preostalih 31 posto bilo je u najmu. Jedino u Njemačkoj je bilo više onih koji su bili u najmu, njih 53 posto, nego u vlastitom domu. Slijedi Austrija s 49 posto i Danska s 40 posto.
Od novijih članica EU u Sloveniji je najmanji udjel onih koji posjeduju svoju nekretninu, 75,4 posto.
Lani je 52 posto stanovništva u EU živjelo u kući, a 47,5 posto u stanu. Čak je i pola posto onih koji su živjeli u drugim objektima, poput brodova ili kombija. U Irskoj najviše stanovnika živi u kućama, lani ih je bilo 89 posto, slijedi Nizozemska sa 79 posto, Hrvatska i Belgija sa 77 posto te Slovenija sa 72,9 posto… S druge strane, najviše stanova bilo je u Španjolskoj, 66 posto, Latviji, prema podacima iz 2021. godine 65 posto, Njemačkoj 63 posto, Estoniji 61 posto…
U gradovima je 72 posto stanovništva živjelo u stanovima, a 28 posto u kući. Uključe li se predgrađa udjel onih koji žive u kućama je 56 posto, dok ih je čak 83 posto u ruralnim područjima, a tek 17 posto onih koji su u stanovima.
Najveće stanove imaju Maltežani
I iako imamo puno kuća i vlastitih nekretnina, ipak smo pri dnu ljestvice po prosječnom broju soba po osobi, 1,2, isto kao i Latvija, a manje imaju još Poljska, Rumunjska i Slovačka s 1,1 sobom u prosjeku.
Najveći broj zabilježen je na Malti, 2,3 sobe po osobi, Luksemburgu 2,2 sobe te Belgiji, Irskoj i Nizozemskoj, 2,1 soba po osobi u prosjeku.
U prosjeku ih je u EU bilo 1,6 po osobi. U EU-u je 2022. bilo prosječno 2,3 osobe po kućanstvu. Među državama članicama taj se broj kretao od 3,1 osobe u Slovačkoj, 2,9 u Poljskoj i 2,7 u Hrvatskoj do 2 osobe u Danskoj, Njemačkoj, Litvi i Švedskoj te 1,9 osoba u Finskoj.
U EU-u je 2022. godine 16,8% stanovništva živjelo u prenapučenom kućanstvu, što je pad s 19,1% koliko je iznosio u 2010. godini. Godine 2022. najveće stope prenapučenosti zabilježene su u Latviji (41,7%), Rumunjskoj (40,5%) i Bugarskoj (36,2%), a najniže na Cipru (2,2%), Malti (2,8%) i Nizozemskoj (2,9%) . Često je to i kriterij koji govori o kvaliteti života. Kod nas je taj postotak bio 32,7 posto, odnosno dvostruko više od EU prosjeka.
Ircima mnoge nekretnine prazne, a mnogi imaju problem s grijanjem
No postoje i kućanstva koja su prevelika za osobe koje u njima žive. U EU je 2022. trećina stanovništva (33,6 %) živjela u nedovoljno nastanjenom kućanstvu, što je približno jednako kao i 2010. godine. U 2022. najveći udio nedovoljno nastanjenih kućanstava zabilježen je na Malti (72,3%), Cipru (70,9%) i Irskoj (67,3%), a najmanji u Rumunjskoj (7,3%), Latviji (9,4%) i Grčkoj ( 11,3%).
Blizu je i Hrvatska s 14,7 posto.
Oko 9 % stanovništva EU-a nije imalo mogućnost održavati dom dovoljno toplim prema zadnjim podacima za 2020. godinu, najveći udjeli zabilježeni su u Bugarskoj (22,5%), Cipru (19,2%) i Grčkoj (18,7%), a najmanji u Finskoj (1,4%), Luksemburgu (2,1%) i Sloveniji (2,6%).
Petina Rumunja ni u 21. stoljeću nema svoj toalet
U prosjeku u EU 2020. godine 1,5% stanovništva nije imalo ni unutarnji WC na ispiranje, ni tuš, ni kadu u svom kućanstvu. To je bio najčešći slučaj u Rumunjskoj (21,2% stanovništva), zatim u Bugarskoj i Latviji (obje po 7%) te Litvi (6,4%). Što se tiče krovova koji prokišnjavaju, vlažnih zidova, podova ili temelja te truleži u okvirima prozora ili podu, 14,8% stanovništva EU imalo je takav problem 2020. godine. Najveći udjeli zabilježeni su na Cipru (39,1%), Portugalu (25,2%) i Sloveniji (20,8%).
U Hrvatskoj je 9,4 posto kućanstava imalo problem s prokišnjavanjem krova, 0,7 posto nije imalo tuš, kadu ili unutarnji WC, dok je 7 posto imalo problem s grijanjem kućanstva, što je sve manje od EU prosjeka.
Najviši troškovi stanovanja u 2022. u usporedbi s prosjekom EU-a zabilježeni su u Irskoj (112% iznad prosjeka EU), Luksemburgu (87% iznad) i Danskoj (82% iznad). Najniže su, s druge strane, zabilježene u Bugarskoj (63% ispod prosjeka EU) i Poljskoj (60% ispod) te Hrvatska s 57 posto ispod prosjeka.
