PUTIN UPLAŠIO NJEMAČKU Nakon prijetećeg govora, Deutsche bank očekuje dublju recesiju eurozone
Vladimir Putin je iz Moskve objavio mobilizaciju 300 tisuća ljudi za nastavak rata, a Deutsche bank, njemačka centralna banka istog je dana iz Frankfurta objavila kako očekuje da će eurozona kojoj se Hrvatska pridružuje za stotinjak dana potonuti dublje u recesiju koja će trajati dulje nego su ranije očekivali.
Pad BDP-a eurozone od 2,2 posto
Ekonomisti Deutsche Bank-a za 2023. godinu sada predviđaju pad gospodarstva eurozone za 2,2 posto, a to je za 0,3 posto više od ranijih predviđanja. Njemačko će gospodarstvo, predviđaju pasti za četiri posto zbog visoke izloženosti smanjenoj isporuci ruskog plina.
Ovako su događaji koji su se odvili u srijedu 21. rujna 2022. godine ozbiljno uzdrmali europska dosadašnja nadanja u ‘blagu recesiju’ koja se čak predstavljala lijekom za podivljalu inflaciju.
Pad gospodarstva koji Deutsche Bank javno očekuje 50 posto je veći od onoga koji je eurozonu zadesio u vrijeme krize eura prije 12 godina, a kako ga uzrokuje zatvaranje plinovoda Sjeverni tok 1 to može dovesti do potencijalnog rasta inflacije i daljnjeg gospodarskog pada.
Nužni paketi pomoći tvrtkama i građanima
Ekonomski tim Deutsche banka, predvođen Peterom Sidorovim zaduženim za Europu i Rusiju smatra da eurozoni može pomoći fiskalna zaštita, odnosno paketi pomoći građanima i tvrtkama pokažu li se oni učinkoviti ili ako cijene plina značajno padnu tijekom iduće godine. Optimizam pak gasi mogućnost hladnije zime i pad konkurentnosti gospodarstva eurozone.
Euro je slijedom Putinove objave o mobilizaciji i snažnoj opredijeljenosti za nastavak rata potonuo za 0,5 posto u odnosu na dolar i vrijedio je 0,991 dolara, a europski terminski ugovori za prirodni plin skočili su na 223,76 eura po megavat satu. Godinu dana ranije megavat satom plina se trgovalo po 34 eura.
Plinska kriza, dodatno su objasnili ekonomisti Deutsche Banka stvara stalni pritisak na konkurentnost gospodarstva eurozone čije će članice kako očekuju iskusiti gubitke u proizvodnji zbog smanjenja potrošnje plina, a gubici će se dodatno pojačati kroz opskrbne lance.
Ubrzo će bazna kamata skočiti na 2,5 posto
Europska centralna banka nastavlja podizati referentne kamatne stope, a u Deutsche Banku vjeruju da će kamatna stopa ECB-a koja sada iznosi 0,75 posto doseći 2,5 posto.
U najvećem su riziku, smatraju ekonomisti Deutsche banka Njemačka i Italija s obzirom na njihovo oslanjanje na ruski plin pa tako očekuju pad njemačkog gospodarstva za 3,5 posto, a talijanskog za 2 posto. Iako su manje pogođene plinskom krizom zemlje poput Francuske i Španjolske i dalje će biti izložene pritiscima rasta cijena energenata na dohodak ljudi. Ekonomski tim Deutsche banka rast u području eurozone očekuju tek u drugom tromjesečju 2024. godine.
Kako izvještava američki poslovni medij Fortune Europa je zaglavila u energetskoj krizi a dolazi zima. Europljane se moli da štede energiju, a kao simbol štednje navodi se najava iz Francuske da će ugasiti svjetla na Eiffelovom tornju u ime ušteda. Nakon što je Goldman Sachs objavio da bi računi za struju ove zime Europljanima mogli narasti za 2 bilijuna dolara španjolski premijer Pedro Sanchez je rekao da europsko tržište struje jednostavno ne funkcionira.
Dva dana prije kalendarskog dolaska jeseni u Zagrebu su se ujutro počeli paliti radijatori. Do kad će, vidjet ćemo.
