Gubitnici uvođenja eura: Preživjelo samo 300 mjenjačnica, a promet im pao s 4 milijarde na svega 240 milijuna eura
Skoro godinu dana od kada smo uveli euro broj mjenjačnica, prema podacima HNB-a pao je na niti 300, a u deset ovogodišnjih mjeseci promet im je bio oko 240 milijuna eura. Tijekom cijele prošle godine promet je bio 16 puta veći, oko 4 milijarde eura, a slične brojke prometa ostvarene su i prethodnih godina. Oko polovice prometa u ovoj godini odnosi se na dolar, slijedi švicarski franak te ostale valute poput konvertibilnih maraka BiH, britanske funte, australskog dolara, kanadskog dolara…
Na životu ostalo samo 30 posto mjenjačnica
Tako se je i potvrdila najava da će upravo mjenjačnice biti jedan od najvećih gubitnika uvođenjem eura.
Tijekom prošle godine u Hrvatskoj je bilo preko 1 000 pravnih osoba koje su imala odobrenje HNB-a za obavljanje mjenjačkih poslova te im se je gotovo 90 posto prometa odnosio na zamjenu eura za kune.
U tijeku turističke sezone broj mjenjačnica je bio i 3 puta veći, a tijekom ostatka godine bi stavili taj dio posla u mirovanje, s obzirom da su velikom broju njih mjenjački poslovi dodatni posao . Stoga je bila jasna procjena da će se uvođenjem eura njihov broj smanjiti kao i promet, a onda naravno i zarada jer mjesta provizijama nema, a zbog čega su mnogi trebali zatvoriti vrata.
Prema još ranijim procjenama, gubitak za banke i mjenjačnice zbog mjenjačkih poslova mogao bi biti 1,2 milijardi kuna godišnje. No, s druge strane, mnoge tvrtke koje su poslovale izvan granica više taj gubitak nemaju.
Kako su nam već ranije rekli u HNB-u, značajnom dijelu ovlaštenih mjenjača pružanje mjenjačkih usluga dopuna je pružanju osnovnih usluga, npr. trgovačkim društvima koje upravljaju hotelima, marinama, kampovima ili onima koji priređuju igre na sreću. Upravo ta trgovačka društva većinom ostaju ovlašteni mjenjači zbog pružanja cjelovite usluge svojim klijentima. Ostalim ovlaštenim mjenjačima već je turistička sezona dala odgovor da je isplativost vrlo mala.
Na gubitku možda i potrošači
Mjenjačnice su naravno tek jedan faktor kojemu euro nije dobro došao. Tko je još na gubitku, studije će sigurno pokazati.
Bit će tu svakako i potrošači, koji su uz dodatnu inflaciju imali i poskupljenja zbog uvođenja eura te tako i smanjenu kupovnu moć, s obzirom da plaće nisu svugdje pratile rast cijena.
Podsjetimo se, neka od istraživanja u proteklom razdoblju pokazala su od strane jednog dijela analitičar da je najveći gubitnik uvođenja eura Italija, drugi dio analitičara tvrdio je da su to Austrija, Njemačka i Irska a s čim se pak drugi dio stručnjaka, među kojima i austrijski Wifo institut nije s tim složio.
Konačnog odgovora sigurno neće biti niti kod nas, pa je tako vjerojatno da će se smanjenje kupovne moći pripisati globalnoj inflaciji, a niti će se točno znati je li rast BDP-a isključivo povezan s uvođenjem eura koji nam je povećao rejting. Ali znamo da je rejting i velika likvidnost za sada zadržala kamatne stope na nižim razinama u odnosu na ostale zemlje europodručja.
Podsjetimo se i da su neki od analitičara predvidjeli da ćemo uvođenjem eura imati i pad plaća i zaposlenosti, no to se nije dogodilo, jer opet su neke druge okolnosti utjecale na to da radnu snagu trebamo, a onda je i uslijed velike potražnje trebalo omogućiti rast plaća.
