EUROTRANSFORMACIJA HRVATSKE: Bankari zaključili: Kamate na kredite neće rasti puno, ali u ovom trenutku najbolje je fiksirati kamatu na kredit!
Pitanjem “Ima li kraja rastu inflacije?” otvoren je prvi panel konferencije Eurotransformacija Hrvatske posvećenoj uvođenju eura kao službene hrvatske valute od 1. siječnja 2023. godine.
“Samo da se spustim po kristalnu kuglu”, odgovorila je Sandra Švaljek, zamjenica guvernera Hrvatske narodne banke efektno sažimajući neizvjesnost koja prožima globalnu ekonomiju. Kristalnu su kuglu nekoliko puta spomenuli i ostali sudionici panela koji je izuzev ocjene Tadije Vrdoljaka, predsjednika uprave Nove hrvatske banke kako ne treba očekivati rast kamata na depozite (štednju) pretežno odisao optimizmom.
Švaljek optimistična jer cijene nekih dobara padaju
Švaljek je nakon govora guvernera HNB-a Borisa Vujčića, koji je izjavio da bi prosječna godišnja stopa inflacije za ovu godinu u Hrvatskoj mogla iznositi 9 posto rastumačila kako je politička situacija, a potom i ekonomska krajnje neizvjesna te da se stalno događaju nove i nepredvidive situacije zbog čeka je vrlo teško davati ikakve preciznije projekcije budućnosti.
“Važno je da unatoč neizvjesnosti nije sve tako depresivno, danas su cijene nekih inputa na svjetskim tržištima 15 do 25 niže nego su bile kada su dosegle vrhunac, to se odnosi na cijene poluvodiča i kontejnerskog prijevoza. Moguće je da cijene padaju jer padaju narudžbe, ali to možemo uzeti kao važan signal po pitanju kretanja cijena budući da su one počele rasti još i prije nego što se dogodila invazija Rusije na Ukrajinu”, rekla je Švaljek ističući kako imamo trend deglobalizacije koji se odvija na više načina te se susrećemo i sa izazovom prelaska na obnovljive izvore energijom, a sve te promjene utječu na ekonomsku neizvjesnost. Istaknula je da vjeruje da će se cijene stabilizirati pri kraju godine i da misli da će s inflacija smiriti. U idućoj godini tako ćemo imati pad inflacije i zbog efekta visoke baze iz ove godine, ali i smirivanja tržišta, kazala je Švaljek koja vjeruje i da će se tijekom drugog dijela godine smiriti cijene većine dobara.
Žigman: Ulazak u eurozonu neutralizirat će rast kamata
Prema riječima Ante Žigmana, predsjednika upravnog vijeća HANFA-e Hrvatska se ne mora bojati stagflacije, teškog ekonomskog stanja u kojem je inflacija visoka, a gospodarski rast nizak.
“Prilagodba ekonomije ide puno bolje nego što se očekivalo, jasno nam je da bez nekih energenata ne možemo, ali ekonomije se brzo oporavljaju. Vjerujem da se zbog baznog efekta i ispuhivanja sadašnjih očekivanja vezanih uz rast cijene energenata stagflaciju ne treba očekivati, rekao je Žigman potvrđujući kako i dalje stoji i pri svojoj ranije istaknutoj tezi da će kamatne stope u Hrvatskoj biti niže zahvaljujući uvođenju eura. Hanfa je odradila velik posao u konverziji hrvatskih obveznica denominiranih u jednoj kuni u euro pa na ogromnu količinu novca koji je bio iskazan u eurima trošak konverzije stoji manje od jednog eura, što pokazuje kako se precizno vodio ovaj proces.
“S obzirom da jedna obveznica vrijedi jednu kunu, a tečaj konverzije ima limitirani broj decimala moglo je doći do velikih gubitaka u konverziji da smo konvertirali na jedan euro. Zato smo konvertirali na jedan eurocent i postigli da je ukupni gubitak na desecima milijardi kuna vrijednih obveznica svega nekoliko lipa”, pojasnio je Žigman pa dodao da će se zbog toga broj ukupno izdanih obveznica znatno povećati.
Zagrebačka burza neće raditi zadnja dva dana 2022. godine?
Ulaskom u eurozonu mirovinski fondovi u kojima leži 150 milijardi kuna štednje hrvatskih građana neće više imati limit ulaganja većeg dijela novca u obveznice vezane uz kunu jer pojam “domaća valuta”, koji ih je na to obvezivao ubuduće vrijedi za cijelu eurozonu, s obzirom da domaća valuta postaje euro. Ipak Žigman ne vjeruje da će to značiti da će se investicijski potencijal preliti iz Hrvatske u druge zemlje eurozone. Istaknuo je da puno posla na prilagodbi euru imaju i osiguravajuće kuće kroz ugovore o osiguranja, ali je zanimljivo bilo i da će prilagodba euru pogoditi i vlasnike dionica i korporativnih obveznica.
Naime, tek nakon skupština dioničara moguće je provesti konverziju vrijednost dionica iz eura u kune, kako se ne bi povrijedilo načelo vlasništva, ali će vrijednosti dionica na Zagrebačkoj burzi biti iskazane u eurima. Zanimljivo je i da najvjerojatnije posljednja dva dana ove godine neće biti trgovanja na Zagrebačkoj burzi kako bi se pripremilo tržište na ulazak u eurozonu. Zaustavljanje trgovanja na tržištu kapitala bila je praksa i u drugim zemljama eurozone pri uvođenju eura.
Tadija Vrdoljak: Plaće će morati rasti da bi zadržali radnike
Tadija Vrdoljak, predsjednik uprave Nove hrvatske banke rekao je da čak trećina zaposlenika njegove banke, koja je podsjetimo nastala sanacijom Sberbank Hrvatske i postala dijelom grupe Hrvatska poštanska banka, uključena u projekt prilagodbe eura. Vrdoljak je naglasio da ne vjeruje da će biti velikih problema u konverziji kune u euru, niti u prelasku na plaćanje eurom zato što građani sve više plaćaju karticama, a s druge strane već odavno imaju običaj velike kupnje nominirati u eurima. Tako se cijene stanova, automobila pa čak i najma pretežito izražavaju u eurima.
Komentirajući inflaciju i rast referentnih kamatnih stopa u eurozoni Vrdoljak je kazao da misli da prinosi na depozite, odnosno zarada na štednju neće uopće rasti. Istaknuo je kako je za sada vidljiv realan pad plaća, ali on vjeruje da će doći do novih pritisaka na rast plaća pa očekuje da bi one do kraja godine trebale završiti u plusu.
“Vjerujem da će euro donijeti dugoročnu korist gospodarstvu, ali s te naše gospodarske strane mi imamo izazov radne snage i zato smatram da će najvažnija dugoročna politika biti ona demografska”, rekao je Vrdoljak.
Kopilaš: U ovom trenutku najbolje je fiksirati kamatnu stopu na kredit
Predsjednik uprave Slatinske banke Andrej Kopilaš istaknuo je pak kako mu nakon što je Europska centralna banka najavila podizanje kamatnih stopa stalno na mobitelu konstantno iskaču obavijesti o tome za koliko će se se baznih bodova kamatna stopa podići, ali da ne možemo govoriti o preciznoj informaciji jer ju je teško predvidjeti.
” Vjerujem da će se efekt podizanja kamata preliti na Hrvatsku u četvrtom kvartalu ove godine”, rekao je Kopilaš ističući kako je bankarsko tržište u Hrvatskoj iznimno likvidno jer banke imaju za 70 milijardi kuna više novca u depozitima nego što su plasirale kredita. Prema Kopilaševu dosadašnjem iskustvu klijenti za sada ne vrše pritisak na konverziju kuna u eure, a tek neki kalkuliraju mogu li za manje kuna kupiti više eura tijekom ljeta kada kuna tradicionalno jača prema euru.
Upitan trebaju li građani zbog očekivanja rasta kamata sada refinancirati kredite ili čekati ulazak u eurozonu, Kopilaš je rekao da bi najbolje bilo u ovom trenutku fiksirati kamatnu stopu. Pojasnio je potom da 60 posto građana već ima fisknu kamatnu stopu i da se njima ne može ništa mijenjati, do za 40 posto građana, koji su ugovorili varijabilnu kamatnu stopu krediti mogu poskupjeti.
