PAPRENE CIJENE SLATKOG? Zbog rasta cijena šećera i kakaovca poskupjeti će slatkiši, a prosječan Hrvat pojede 33,8 kilograma šećera godišnje
Možda je moguće ograničiti cijenu kilograma šećera, ali nije moguće ograničiti cijene svega u što je šećer ugrađen. To znači da bi ususret sezoni jesenskih i zimskih radosti sve slastice mogle poskupjeti.
Šećer rekordno skup
Cijene šećera su na svjetskom tržištu, kako je objavio Reuters blizu najviših razina postignutih u posljednja dva desetljeća.
Na te cijene značajno svojom proizvodnjom šećera i politikom njegova plasmana utječe Indija gdje su početkom rujna cijene šećera najviše u posljednjih šest godina zbog čega bi tamošnja Vlada mogla zadržati svoju zabranu izvoza šećera cementirajući tako rast cijena praktično u cijelom svijetu.
Sušno vrijeme, toplinski valovi i fenomen El Nino koji je zaslužan za poplave u Južnoj Americi te suše u Indoneziji mogli bi ove sezone biti odgovorni za 10 do 15 posto manje proizvedenog šećera što će također utjecati na rast njegove cijene.
Prema izvještajima Bloomberga kupci i proizvođači šećera pregovaraju o cijenama koje se kreću oko tisuću eura za tonu što je dvostruko više nego prošle godine.
Nakon divljanja pred kraj zime, kada je u ožujku ove godine šećer na razini EU poskupio 61 posto u odnosu na veljaču 2022. godine, ljetni rast cijena je prema aktualnim podacima Eurostata nešto blaži iako i dalje visok.
Nijemci najavili najskuplji Božić
Cijena šećera u EU u srpnju 2023. bila je za 46 posto veća nego u srpnju 2022., u istom razdoblju prema Eurostatovim podacima za Hrvatsku šećer je poskupio 31,6 posto, dok je u veljači kada su cijene šećera ponajviše divljale godišnje poskupljenje doseglo 42 posto.
Rast cijene kilograma šećera za krajnje potrošače sve vlade mogu ograničiti administrativnom odlukom, no šećer je dio široke palete proizvoda i oni bi mogli poskupljivati.
S obzirom na to da se hrvatski trgovački lanci uvelike opskrbljuju robom proizvedenom u EU, za hrvatske je potrošače neugodna i činjenica da se rast cijena šećera u Njemačkoj na ljeto nije ublažio, dapače u srpnju je u odnosu na srpanj 2023. godine šećer u srpnju Njemačkoj poskupio rekordnih 73 posto u odnosu na srpanj 2022. godine.
Dovoljno da su njemački proizvođači slastica nakon lanjskog koji je bio rekordno skup za ovu godinu najavili novi najskuplji Božić i Advent prije njega. Koliko je to poskupljenje u Njemačkoj alarmantno govori i podatak da je u srpnju 2022. šećer u odnosu na srpanj 2021. poskupio samo 1,4 posto.
Šećer je ovogodišnjeg srpnja u odnosu na 2023. više od prosjeka EU poskupio u velikim zemljama Unije, Italiji 47,3 posto, Francuskoj, 47,6 posto, Poljskoj 47,9 posto. Europski ljubitelji američkog običaja proslave Noći vještica 31. listopada s poskupljenjem slatkiša mogli bi se suočiti i ranije.
Najviše šećera troši meka čokolade – Belgija
Dodamo li rastućim cijenama šećera i predviđanje prema kojem bi El Nino mogao potkopati i globalnu proizvodnju kakaovca slatkišima rastu šanse za sve veće poskupljenje. Europljani su među najvećim potrošačima šećera i slatkog, no unutar Europe prema podacima Organizacije Ujedinjenih naroda za hranu i poljoprivredu (FAO) postoje neki geografski obrasci.
Potrošnja šećera najveća je u zapadnoj i srednjoj Europi.
Belgija (48,3 kg) ima najveću potrošnju šećera stanovniku u Europi i jednu od najvećih u svijetu. Poljska (45,7 kg), Malta (43,8 kg) i Danska (40,4 kg) jedine su druge europske zemlje u kojima je potrošnja šećera veća od 40 kilograma po stanovniku.
Najmanje šećera troše u Luksemburgu (10,8 kg), što je velika razlika u odnosu na susjede. Cipar (17,6 kg), Bosna i Hercegovina (18,3 kg), Albanija (18,6 kg), Slovenija (19,4 kg) i Latvija (19,9 kg) imaju potrošnju šećera stanovniku ispod 20 kilograma. U Hrvatskoj je potrošnja šećera, a uključeni su i proizvodi koji ga sadrže 33,8 kilograma po stanovniku godišnje, više nego u svim susjednim nam zemljama, pogotovo više nego u Sloveniji gdje je riječ o 19,4 kilograma po stanovniku godišnje.
