OBRAZOVNA NEJEDNAKOST U EU Djeca iz siromašnijih obitelji imaju 5,6 puta veću šansu za neuspjeh u školi. Kako je u Hrvatskoj?
Počela je nova školska godina i djeca su već drugi dan klupama. Svi se nadaju uspješnoj školskoj godini i najboljim ocjenama, ali nekoj je djeci ipak teže.
Društveno – ekonomski status obitelji u kojoj djeca odrastaju ima značajan utjecaj na njihov uspjeh formalnom školovanju, jedan je od zaključaka opsežnog izvješća Europske komisije o obrazovanju u Europskoj uniji (Education, and Training Monitor 2022). Na razini Europske unije jaz u obrazovnom uspjehu između onih s boljom materijalnom i obrazovnom obiteljskom pozadinom i onih s lošijom na razini EU je 19,3 posto uz 5,6 puta veću vjerojatnost da će učenici niskog socioekonomskog statusa imati lošiji uspjeh u školskom obrazovanju nego učenici visokog socioekonomskog statusa.
Trend se ne mijenja godinama
“Iako sustavi obrazovanja i osposobljavanja diljem EU-a pokušavaju eliminirati bilo kakve negativne učinke koji proizlaze iz individualnih okolnosti učenika, nizak društveno ekonomski status mogao bi biti najveći pojedinačni čimbenik koji ometa jednakost mogućnosti za mnoge različite skupine u nepovoljnom položaju”, ističe se u izvješću o istraživanju.
Ono je usporedilo obrazovne neuspjehe među učenicima iz nepovoljnog društveno ekonomskog okruženja s onima iz povoljnijih socio-ekonomskih pozadina proučavajući njihove rezultate na PISA testovima koji objedinjeno mjere čitanje, matematiku i znanost, a kao pokazatelj društveno ekonomskog statusa uzet je OECD-ov indeks koji ga mjeri.
Zabrinjavajuće je to što se jaz nije bitno promijenio usporede li se posljednja dva kruga prikupljenih podataka 2015. i 2018. U prethodnom izvješću koje se odnosilo na 2015. godinu jaz je na razini EU iznosio 18,8 posto uz 5,9 puta veću vjerojatnost za neuspjehom u školi djece iz okruženja s nižim društveno ekonomskim statusom. Krajem ove 2023. godine u izvješće će se uključiti rezultati PISA testova iz 2022. godine iz čega će se, najavljuju autori moći iščitati je li se i gdje jaz povećao od početka krize izazvane pandemijom koronavirusa.
Najteže je djeci iz Mađarske
Promatraju li se dobiveni rezultati po pojedinim zemljama u Europskoj uniji slika je prilično šarolika, odnosno u nekim je zemljama nejednakost u šansama drastično veća nego u drugima. Djeci nižeg društveno ekonomskog statusa obrazovno je najteže u Mađarskoj jer imaju 9,6 puta veću vjerojatnost za neuspjeh, dok je u Portugalu ta vjerojatnost 8,8 puta veća, a u Belgiji 8 puta veća.
U Estoniji pak djeca iz siromašnijih obitelji sa slabije obrazovanim roditeljima imaju svega 3,5 puta veću vjerojatnost za neuspjehom, u Finskoj i Sloveniji 5,1 puta.
U izvješću se ističe kako je jaz u neuspjehu između dvije uspoređivane skupine manji od 10 postotnih bodova samo u Finskoj i Estoniji dvjema zemljama koje imaju najbolje rezultate na PISA testovima.
Za Hrvatsku je ta jaz u neuspjehu 13,3 postotnih bodova, a učenici iz nižeg društveno ekonomskog statusa imaju 3,5 puta veću vjerojatnost da u školi neće uspjeti.
Rizik od neuspjeha ima petina socijalno ugroženih
U Hrvatskoj je prema objedinjenom rezultatu za čitanje, matematiku i znanost prosječno neuspješno 6,7 posto učenika s povoljnijim društveno ekonomskim statusom i 20 posto učenika s nepovoljnijim.
U izvješću se ističe da su pojedine zemlje toliko različite da učenici iz povoljnijih društveno ekonomskih sredina u nekim zemljama još uvijek imaju veće šanse za neuspjeh nego učenici iz nepovoljnijih društveno ekonomskih sredina u drugim zemljama.
Nizak društveno ekonomski status prožima školsko iskustvo na različite načine, učinak mu je najočitiji na najmlađima, ali proširuje se i na očekivanja 15 – godišnjaka da će u budućnosti završiti tercijarno obrazovanje, odnosno fakultet. Učenici s niskim društveno ekonomskim statusom u opasnosti su da završe grupirani u školama s koncentracijom vršnjaka u sličnom nepovoljnom položaju, a prenošenje nepovoljnog položaja u obrazovanju kroz generacije i dalje je rašireno u svim domenama na razini EU-a.
Primjerice, mladi čiji roditelji imaju nisku razinu obrazovanja imaju devet puta veću vjerojatnost da će prijevremeno napustiti školovanje i 48,6 postotnih bodova manju vjerojatnost da će steći tercijarnu obrazovnu kvalifikaciju u usporedbi s mladima čiji roditelji imaju visoku razinu obrazovanja.
