Panika na tržištu komercijalnih nekretnina u EU: Broj transakcija prepolovljen, dionice nekretninskih tvrtki pale za 30 posto – čeka li nas kriza?
Stroži uvjeti financiranja smanjili su dostupnost i potražnju za komercijalnim nekretninama, što za posljedicu ima pritisak na niže cijene. Povećali su se i troškovi servisiranja duga, a posebno je to slučaj u zemljama s kreditima s promjenjivom kamatnom stopom, pokazuje nova analiza Europske središnje banke koja zaključuje kako bi veće kamate i slabija profitabilnost kompanija u sektoru nekretnina mogle dovesti sljedećih godina do problema povrata kredita, odnosno utjecati na rizik na financijskom tržištu.
Kamatne stope na zajmove skočile za 2,6 postotna boda
Podsjećaju da su neravnoteže na tržištima nekretnina već ranijih godina uzrokovale financijske krize, a zasigurno se najviše pamti ona iz 2008. godine.
Cijene komercijalnih nekretnina u Europi padaju zbog slabog gospodarstva i visokih kamatnih stopa, ali za sada rizik nije dovoljno velik, s obzirom na to da su portfelji komercijalnih nekretnina u bankama ograničeni, ali bi mogao pojačati šokove u financijskom sustavu i značajno utjecati na široku lepezu financijskih tvrtki, od investicijskih fondova do osiguravatelja, upozoravaju analitičari ECB-a.
Hipotekarni stambeni krediti čine oko 30 posto bankovnih kredita, a krediti za komercijalne nekretnine oko 10 posto.
U prvoj polovini godine broj transakcija s komercijalnim nekretninama gotovo je prepolovljen u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje, što otežava procjenu kretanja cijena, napominju. Prosječne kamatne stope na nove zajmove za komercijalne nekretnine porasle su za 2,6 postotnih bodova, od početka rasta kamata ECB-a. Rast kamata, neizvjesnost i nelikvidnost tržišta poslovnih nekretnina utjecali su na pad transakcija za 47 posto početkom ove godine.
“Teško je reći koliko su cijene komercijalnih nekretnina pale, ali kretanje cijena dionica nekretninskih tvrtki na burzama navodi na zaključak da je pad značajan. Cijena dionice najvećih iznajmljivača u eurozoni je niža i do 30 posto od neto vrijednosti imovine po dionici”, navodi se u izvješću.
Hrvatska bilježi rast građevinskih dozvola
Računica ECB-a pokazuje da uzorak bankovnih kredita nekretninskim tvrtkama implicira kako bi podizanje troškova financiranja moglo udvostručiti udio kredita gubitaškim tvrtkama na čak 26 posto.
Od srpnja prošle godine do sredine rujna ECB je podigao kamatne stope u eurozoni za čak 4,5 posto. Ako kamatne stope ostanu na sadašnjoj razini i iduće dvije godine i budu li kompanije prisiljene reprogramirati sve kredite koji dospijevaju na naplatu, udio takvih kredita porast će na 30 posto, upozoravaju analitičari ECB-a.
Prema pisanju Reutersa, banke su navodno nakon sastanka sa supervizorima u ECB-u odlučile smanjiti izloženost posrnulom austrijskom nekretninskom divu Signa Groupu početkom mjeseca. Sredinom godine Signa Group je bankama u Austriji dugovao oko 2,2 milijarde eura.
Kod nas je, gleda li se cjelokupna situacija s tržištima nekretnina, nešto drugačija, pa je i ove godine izražena potražnja za nekretninama (stanovima, ali i komercijalnim nekretninama) te stoga još uvijek imaju ulazni trend cijena.
Uredi su primjerice stari, a traže se moderniji što utječe na potražnju. Grade se i novi turistički objekti. I podaci Eurostata za prošlu godinu pokazali su da smo bili među devet zemalja s rastom građevinskih dozvola. Dodatno, i kamate još uvijek ne prate isti rastući trend prisutan u eurozoni, a posebno izvan nje.
Naravno, ako dođe do zaoštravanja na nekretninskom tržištu, koje je najviše vezano za financijsko, kriza ne bi mimoišla niti nas.
