U RALJAMA INFLACIJE Hrvatska među državama u kojima i dalje sve poskupljuje
U odnosu na lipanj u srpnju je opet došlo do povećanja cijena velikog broja proizvoda u trgovinama, ali i restoranima. Ipak, stopa inflacije mjerena indeksom potrošačkih cijena je usporila osmi mjesec zaredom. Unatoč tome i dalje je na ne malih 7,3 posto, objavio je DZS.
Hrvatska se bori s poskupljenjima
U mjerenju harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena na visokih smo 8 posto, što je među najvećim stopama u europodručju, objavio je Eurostat.
Cijene riže i tjestenine povećane su za nešto više od 10 centri, kruha i pekarskih proizvoda za tek nekoliko centi, mesa do 20 centi, a suhomesnatih proizvoda i više.. Porasla je za oko 10 centi i cijena napolitankama, voćnom sirupu, a nešto manje vinu i pivu.
Za nekoliko centi na mjesečnoj razini povećane su i cijene u restoranima, od pizze, kave, tjestenine, sokova.., a sa svakim mjesecom te cijene su u odnosu na rujan, od kada je DZS počeo uspoređivati cijene, veće i za jedan do dva eura. Dodatno, u srpnju je opet porasla cijena muškog šišanja, nešto manje ženskog s frizurom te pedikure, masaže, karata za kazalište, kao i proizvoda za higijenu…
Pad od nekoliko centi imale su cijene ulja i maslaca, polutvrdog sira, dijela povrća, mliječne čokolade…
U mjesec dana poskupjelo za 1,1 posto
Cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju, mjerene indeksom potrošačkih cijena, u srpnju 2023. u odnosu na srpanj 2022. u prosjeku su bile više za 7,3%, dok su u odnosu na lipanj 2023. u prosjeku bile više za 0,2%. Prema prvoj procjeni inflacija je na godišnjoj i mjesečnoj razini bila veća za 0,1 postotni bod.
Cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju, mjerene harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena, na godišnjoj razini u prosjeku su bile više za 8 posto, dok su na mjesečnoj razini bile veće za 1,1%.
Prema podacima Eurostata, godišnja stopa inflacije u europodručju iznosila je 5,3 % u srpnju 2023., što je pad s 5,5 % u lipnju. Godinu dana ranije stopa je bila 8,9 posto. Godišnja inflacija u Europskoj uniji iznosila je 6,1% u srpnju 2023., što je pad sa 6,4% u lipnju. Godinu dana ranije, stopa iznosila je 9,8 posto. Najniže godišnje stope zabilježene su u Belgiji (1,7%), Luksemburgu (2,0%) i Španjolskoj (2,1%).
Najviše godišnje stope zabilježene su u Mađarskoj (17,5%), Slovačkoj i Poljskoj (obje 10,3%), Češkoj 10,2 posto, Rumunjskoj 8,9 posto te Hrvatskoj spomenutih 8 posto.
Najviše poskupjela hrana
U usporedbi s lipnjem, godišnja inflacija je pala u devetnaest država članica, među kojima smo i mi, ostala stabilna u jednoj i porasla u sedam. Najveći rast cijena zabilježen je na području usluga te hrane, alkohola i duhana.
Kako je objavio DZS u svom priopćenju, promatrano prema glavnim komponentama indeksa, godišnja stopa inflacije za skupinu u kojoj su hrana, piće i duhan iznosila je 11,6 posto, za industrijske neprehrambene proizvode bez energije 8,1 posto, za usluge 7,7 posto, dok je kod energije zabilježen pad za 1,8 posto, navedeno je u priopćenju DZS-a.
Na mjesečnoj razini, u odnosu na lipanj 2023., cijene u kategorijama usluga te energije su porasle za po 1,7 posto, a u kategoriji hrane, pića i duhana za 0,43 posto. Istodobno, prema drugoj procjeni, cijene industrijskih neprehrambenih proizvoda bez energije pale su za 2,4 posto.
Stopa inflacije na godišnjoj razini smanjila se je osmi mjesec zaredom, nakon što je u studenome prošle godine dosegnula rekordnih 13,5 posto. U prosincu rast je usporio na 13,1 posto, u siječnju je inflacija iznosila 12,7 posto, u veljači 12 posto, ožujku 10,7 posto, travnju 8,9 posto, svibnju 7,9 i u lipnju 7,6 posto.
