NOVAC POSTAO PRESKUP Tvrtke ne žele kredite, potražnja za financiranjem nikad manja u 20 godina!
Potražnja tvrtki za kreditima pala je za 42 posto u drugom kvartalu 2023. godine na najnižu razinu u posljednjih 20 godina, a to je smanjenje još i znatno veće od očekivanja banaka u prethodnom tromjesečju, rezultat je ankete koju je Europska centralna banka provela među bankama eurozone, a sudjelovalo je njih 158. Tvrtke traže manje kredita zato što oni poskupljuju uz rast kamatnih stopa te zato što imaju manju potrebu za financiranjem.
Najgori uvjeti za ulaganje u nekretnine i u proizvodnju
U ljetnom kvartalu, do kraja rujna očekuje se da će tvrtke tražiti još manje kredita, ali taj pad bi trebao biti blaži nego u drugom tromjesečju. Među svim kreditima najviše su pooštreni uvjeti za one koji se tiču komercijalnih nekretnina te oni energetski intenzivnom proizvodnom sektoru, iako znatno manje nego u drugoj polovici prošle godine.
ECB pod vodstvom Christine Legarde kamatnu stopu podigla je kamate za dodatnih 25 postotnih bodova u srpnju, a moguće je još jedno povećanje u rujnu. Pad potražnje za kreditima pokazuje da najstrmiji porast kamatnih stopa u povijesti banke usporava gospodarsku aktivnost u 20 članica eurozone.
U ECB-u su zadovoljni rezultatima svoje politike podizanja kamatnih stopa jer smatraju da će smanjivanje potražnje za novcem dovesti do usporavanja inflacije na ciljanih dva posto godišnje, ali pri tom ne žele izbaciti gospodarstvo iz tračnica. Međutim ne slažu se svi da će gospodarstvo uspjeti ostati u tračnicama unatoč podizanju kamata.
Bart Colijin, viši ekonomist nizozemske ING banke u komentaru ECB-ove ankete ističe da ona ne pruža optimističan pogled.
“Percipirani rizik tjera banke da sveukupno smanje kreditiranje. Krediti malom i srednjem poduzetništvu posebno su pali i sada su niži nego u jeku financijske krize 2008. godine”, upozorava analitičar te iznosi kako su brojke samo malo bolje za velike tvrtke.
Idemo li prema recesiji?
Analitičari su skeptični prema ECB-ovim prognozama rasta i uglavnom se pribojavaju da bi nakon dva kvartala stagnacije gospodarstvo eurozone moglo doživjeti pad.
Financial Times naglašava kako pomno praćena anketa menadžera nabave s kraja srpnja pokazuje oštro usporavanje narudžbi, proizvodnje i zapošljavanja u eurozoni.
Smanjenje kreditiranja tako bi trebalo ohladiti inflaciju smanjenjem poslovne i potrošačke potražnje, ali i smanjenjem ulaganja i rasta radnih mjesta i plaća.
ECB je u ožujku prognozirala da će proizvodnja u eurozoni ove godine porasti za 0,9 posto, a inflacija će sve do 2025. ostati viša od dva posto, no većina ekonomista, kako navodi Financial Times očekuje veliko smanjenje prognoza rasta u rujnu, dok neki misle da bi rast turizma tijekom ljetnih mjeseci mogao inflaciju zadržati visokom naročito u uslugama i to narednih nekoliko mjeseci.
Kako je ECB izvijestila početkom srpnja kompozitni pokazatelj troška posuđivanja novca koji kombinira kamatne stope na sve zajmove trgovačkim društvima porastao je u svibnju 2023., pa je kamatna stopa na nove zajmove porasla između 14 i 19 baznih bodova ovisno o visinu posuđenog iznosa, te razdoblju fiksiranja kamatne stope u odnosu na ono u kojem je kamatna stopa promjenjiva. Kamatne su se stope za zajmove poduzećima prema posljednjem izvještaju ECB-a kretale u rasponu od 2,59 posto pa sve do 5,04 posto.
