VELIKA ANALIZA BANKARA IZ HUB-a: Euro dolazi u dobro vrijeme, ali svoje probleme trebamo rješavati sami!
Nasuprot raširenom uvjerenju da je euro dobar za dobra vremena i loš za loša vremena (jer se u europodručju navodno nameće pretjerana fiskalna disciplina), u europodručju su razvijeni snažni stabilizacijski mehanizmi za krizna vremena.
Euro rizičniji za dobra nego loša vremena
Njihovo je djelovanje dokazano u pandemijskoj recesiji 2020. Rizičnija strana europodručja dolazi do izražaja u dobrim vremenima. Tada dolazi do pregrijavanja gospodarstva i akumulacije makroekonomskih neravnoteža.
‘Stoga i nakon priključenja Hrvatske europodručju treba planirati instrumente za prevenciju i otklanjanje makroekonomskih neravnoteža, koji mogu osigurati stabilan gospodarski rast u dugom roku.’, jedan je od zaključaka analize Hrvatske udruge banaka, koja se bavi važnim ekonomskim pitanjima za Hrvatsku nakon uvođenja eura, a jedno od tih je aktualna inflacija.
Pa se daju odgovori o odnosu monetarne politike u europodručju i inflacije, kakva će biti situacija s inflacijom nakon što uđemo u europodručje te kakva će biti uloga hrvatskog financijskog sektora rasterećenog od zanačajanog dijela rizika i regulatornog troška u budućim monetarnim i financijskim procesima u europodručju.
Ne smijemo se osloniti samo na eurozonu
Glavne poruke na ta pitanja, kako se navodi u analizi, jesu: manevarski prostor monetarne i fiskalne politike proširit će se nakon ulaska Hrvatske u europodručje.
Protu-cikličke ekonomske politike u fazama usporavanja i recesija djelovat će snažnije nego dosad. Međutim, povećat će se opasnosti akumulacije makroekonomskih neravnoteža u fazama ekonomske ekspanzije. Stoga se za prevenciju i otklanjanje makroekonomskih neravnoteža Hrvatska ne smije osloniti samo na procese koordinacije ekonomskih politika u okviru Eurosemestra.
Protu-cikličko djelovanje vlastite fiskalne i makrobonitetne politike u fazama gospodarskoga rasta bit će ključno za trajan i stabilan rast Hrvatske nakon ulaska u europodručje.
Nakon uvođenja eura inflacija usporila
Iako se puno piše o poskupljenjima nakon uvođenja eura, jedna od ranijih HUB-ovih analiza pokazala je da je u šest država od devetnaest, koliko ih je u ovom trenutku u europodručju, došlo do usporavanja inflacije nakon zamjene nacionalne valute eurom.
U Francuskoj je prosječna inflacija nakon uvođenja eura bila ista kao prije uvođenja. U osam država prosječna godišnja inflacija bila je veća za 0,1 postotni bod. Porast prosječne stope inflacije za više od jednoga boda zabilježen je u četiri države.
Nakon uvođenja eura, inflacija zavisi o makroekonomskom stanju u zemlji, a ne o samoj zamjeni valuta, tvrdi se.
Zemlje srednje i istočne Europe koje vode monetarnu politiku neovisno od ECB-a dugo i bezuspješno pokušavaju obuzdati inflaciju restriktivnom monetarnom politikom. Europska središnja banka je tek od drugog kvartala 2022. usporila, pa dokinula monetarne mjere kvantitativnog popuštanja.
Bazna kamata u Mađarskoj čak 10,75 posto
Rast referentne kamatne stope ECB-a započeo je u srpnju 2022. godine.
Češka narodna banka prvi je puta povećala kamatne stope još 2021., znatno prije FED-a i ECB-a. Do sredine 2022. dovela ih je na razinu od 7 posto.
Mađarska narodna banka je prvi puta podigla kamatne stope u lipnju 2021. i dovela ih do razine od 10,75 posto u srpnju 2022. Slično je bilo u Poljskoj i Rumunjskoj. Monetarne mjere su samo izazvale veliki rast kamatnih stopa, no inflacija nije ukroćena.
Prema tome, nema dokaza da su zemlje srednje i istočne Europe imale koristi od autonomne monetarne politike i da će zbog nje proći bolje od sličnih zemalja koje koriste euro (Slovačka, Slovenija), ili od zemalja čije su valute vezane uz euro (Hrvatska, Bugarska).
U državama na Baltiku inflacija je još veća iako koriste euro, no one nisu usporedive sa srednjom Europom jer tamošnje vlasti vrlo slabo interveniraju na maloprodajnim tržištima energenata i do sada su dopuštale prelijevanje udara ulaznih troškova energenata na cijene za potrošače. Zaključak je da niti su monetarni procesi imali ključnu ulogu u pokretanju inflacijskog procesa u Europi, niti se taj proces monetarnim mjerama može lako zaustaviti.
Inflacija bi bila ista da ne ulazimo u eurozonu
Monetarna politika može posredno utjecati na agregatnu potražnju i preko nje na inflaciju, no na ukupnu potražnju u isto vrijeme djeluju i druge silnice: očekivanja, tj. percepcija odnosno psihologija potrošača, fiskalna politika, itd.
Inflacija će u trenutku priključenja Hrvatske europodručju vjerojatno biti na početku faze smirivanja, no to će ponajmanje zavisiti o monetarnoj politici, a puno više o strukturnim šokovima, prije svega onima na tržištu energenata i u funkcioniranju globalnih lanaca nabave. Riječ je o šokovima, tvrdi se, koji bi se jednako ili više osjećali da je Hrvatska odlučila zadržati kunu.
