MILIJUNI LJUDI U EU NEMAJU ZA HRANU Čak 37 milijuna ljudi nema za pošten obrok, a u Hrvatskoj gladuje 260.000 građana
Iako Europska unija kroz jednu od težih gospodarskih kriza solidno brodi uz nikad bolje stope zaposlenosti zbog čega je Europskoj centralnoj banci teško bržim ritmom rušiti inflaciju, u zajednici 27 država čak 37 milijuna ljudi nije si moglo svaki drugi dan priuštiti obrok koji bi sadržavao meso, ribu ili vegetarijanski ekvivalent, podatak je Eurostata za 2022. godinu. Riječ je o broju ljudi koji je otprilike jednak broju stanovnika Poljske i deset puta veći od ukupnog broja stanovnika Hrvatske.
Raste broj pothranjenih u EU
U odnosu na godinu dana ranije riječ je o otprilike pet milijuna ljudi više koji si ne mogu priuštiti odgovarajuću prehranu.
Godine 2022. 8,3 posto stanovništva EU-a nije si moglo priuštiti obrok koji je sadržavao meso, ribu ili vegetarijanski ekvivalent svaki drugi dan, jedan postotni bod više u usporedbi s 2021, kad je bila riječ i 7,3 posto stanovništva – službena je statistika Eurostata u čijim je mjerenjima sposobnost kućanstava da si svaki drugi dan priušte obrok s mesom, piletinom, ribom ili vegetarijanskim ekvivalentom jedna je od stavki koje se promatraju kako bi se izračunala stopa teške materijalne i socijalne uskraćenosti.
Hrvatska još uvijek stoji bolje od prosjeka EU sa 6,9 posto stanovnika koji si svaki drugi dan ne mogu priuštiti odgovarajući obrok što je otprilike 260 tisuća ljudi nešto manje nego zajedno stanovnika imaju veliki hrvatski gradovi Split i Rijeka.
Iako je stanje u Hrvatskoj statistički bolje nego na razini EU, značajno je lošije nego u susjednoj Sloveniji u kojoj si odgovarajući obrok svaki drugi dan ne može priuštiti 3,5 posto što je jedna od najnižih stopa u EU uz onu u Švedskoj 2,4 posto, Finskoj 2,6 posto ili Danskoj 2,2 posto.
U Bugarskoj i Rumunjskoj gladuje svaki peti stanovnik
U Bugarskoj si svaki drugi dan odgovarajući obrok ne može priuštiti 21 posto građana, a u Rumunjskoj čak 22 posto, a od prosjeka EU značajno odskaču još i Slovačka sa 15,8 posto i Mađarska s 13,9 posto. Pokazatelji o mogućnostima kućanstava da si priušte odgovarajući obrok važni su i u kontekstu održivog razvoja EU koja si je postavila cilj “Nulta glad” pod kojim provodi politike kojima nastoji iskorijeniti glad i sve oblike pothranjenosti uz osiguravanje pristupa sigurnoj, hranjivoj i odgovarajućoj hrani.
Istovremeno se u riziku od siromaštva nalazi 88 milijuna stanovnika Unije, više nego što stanovnika ima Njemačka (83 milijuna). Prema službenoj statistici Eurostata u 2022. u riziku od siromaštva na razini EU bilo je 19,7 posto stanovnika, što je za dva postotna boda više nego u 2021. (17,5 posto).
Najveći udio ljudi u riziku od siromaštva koji si ne mogu priuštiti odgovarajući obrok zabilježen je u Bugarskoj (44,6%), a slijede Rumunjska (43,0%) i Slovačka (40,5%). S druge strane, najmanji udio bilježi Irska (5,0%), zatim Luksemburg (5,1%) i Cipar (5,6%). S udjelom od 23,7 posto stanovnika u riziku od siromaštva Hrvatska ne odskače značajno od EU prosjeka, no i prema tom mjerilu je dvostruko lošija od Slovenije gdje je u riziku od siromaštva svega 12,3 posto stanovnika.
