NAJPOPULARNIJA NOVČANICA Cirkulira ih 14,4 milijarde komada, najčešće je krivotvore i vrijedi gotovo dva “Radića”
Novčanica eura na koju otpada gotovo polovica (49 posto) svih euronovčanica koje cirkuliraju u eurozoni i izvan nje još se nije uvriježila među prstima hrvatskih potrošača. Tek u travnju trebala bi izlaziti iz bankomata, a do tada bismo lako mogli smetnuti s uma da je njezina vrijednost gotovo dvostruko veća od novčanice od 200 kuna koju smo u bivšoj hrvatskoj valuti znali držati u novčanicima smatrajući je velikim apoenom.
721 milijarda eura
Riječ je o novčanici od 50 eura, najkorištenijem apoenu europskog, a sada i hrvatskog novca narančaste boje tiskanom u dvije serije.
Njezina je vrijednost prema fiksnom tečaju konverzije između eura i kune 376,73 kune, odnosno gotovo kao dvije bivše ‘dvjestotice’ ili dva “Radića” budući da novčanica od 200 kuna nosi lik Stjepana Radića. Vrijednošću je bliža novčanici od 500 kuna s likom Marka Marulića kojom se ipak puno rjeđe plaćalo.
Na novčanici od 50 eura nije prikazan ničiji lik jer su one sve dizajnirane tako da prikazuju stilove arhitekture kroz povijest Europe. Arhitektonski stil prikazan na novčanici od 50 eura je renesansna arhitektura iz 15. i 16. stoljeća. Prednja strana novčanice ima trokutaste prozore sa zaobljenim lukovima koji predstavljaju renesansno doba, dok je na poleđini renesansni most.
U prosincu 2022. prema podacima Europske centralne banke ukupno je u optjecaju bilo 14, 4 milijarde komada novčanica od 50 eura vrijednih 721 milijardu eura.
Narančastu boju vole krivotvoritelji
Budući da ih je najviše novčanice od 50 eura najčešće se i krivotvore.
Europska centralna banka u posljednjih je 20 godina izdala dvije serije novčanica eura, Prvi seriju i seriju Europa. Novčanica od 50 eura u obje serije je narančasta, ali je u seriji Europa dobila nove sigurnosne oznake.
Prve novčanice od 50 eura iz serije Europa puštene su u optjecaj 4. travnja 2017. godine nakon što je prvi put predstavljena 5. Srpnja 2016. godine. Stare euro pedesetice već je teže sresti u optjecaju jer se postepeno povlače. Na njima su bili potpisi Willema F.Duisenberga, prvog predsjednika Europske centralne banke, potom njegova nasljednika Jean – Claudea Tricheta. Mario Draghi kao treći predsjednik ECB-a potpisivao je novčanice obiju serija dok sadašnja predsjednica Christine Lagarde potpisuje novčanice iz serije Europa.
Budući da ih je najviše novčanice od 50 eura krivotvore se češće od drugih, a kako je njihova vrijednost bliža novčanici od 500 kuna, nego onoj učestalijoj od 200 kuna ne treba se čuditi budu li je trgovci na blagajnama provlačili kroz uređaje za otkrivanje krivotvorenog novca.
Satkana od pamuka sa smaragdnom brojkom
Imate li u ruci pravu novčanicu od 50 eura možete provjeriti i sami.
Novčanice serije Europa su tiskane na materijalu satkanom u potpunosti od pamuka, na dodir su šuštave i čvrste. Kratke linije duž lijevog i desnog ruba novčanice su ispupčene kao i pokrate naziva Europske središnje banke i velika brojčana oznaka vrijednosti. Pogleda li se novčanica prema izvoru svjetlosti mora se vidjeti Europin portret, oznaka vrijednosti i glavni motiv.
Novčanica sadrži i prozor s portretom vidljiv na hologramu. Pogledom kroz novčanicu prema izvoru svjetlosti prozor u gornjem dijelu holograma postaje proziran i na njemu se ukazuje Europin portret vidljiv na objema stranama novčanice.
Novčanica ima smaragdnu brojku na kojoj se može uočiti svjetlosni efekt dok se novčanica nakreće. Svjetlost se miče gore dolje, a boja na brojci se mijenja iz smaragdno zelene u tamno plavu. Nakretanjem novčanice na srebrnoj traci prave novčanice mora se vidjeti oznaka vrijednosti, glavni motiv i simbol € koji označava ‘euro’. Prozor s Europinim portretom prilikom nakretanja novčanice ima i vidljive linije duginih boja oko brojčane oznake vrijednosti.
