KLJUČNI EKOLOŠKI PROBLEM Svaki građanin Hrvatske godišnje stvori 474 kilograma smeća, samo 34% recikliramo
Stopa recikliranja komunalnog otpada lani je kod nas iznosila 34 posto, 16 postotnih bodova manje od cilja koji je EU zadao još za 2020. godinu. Četiri zemlje – Njemačka, Bugarska, Austrija i Slovenija su prema premašile i stopu od 60 posto predviđenu za 2030. godinu.
Hrvati recikliraju puno manje od prosjeka EU
U 2022. godini ukupna količina nastalog komunalnog otpada u RH porasla je za 4 % u odnosu na godinu prije i dosegla maksimalnu vrijednost od 1995. godine te je iznosila 1.844.382 t. Po stanovniku je u 2022. godini nastalo 474 kg otpada što je još uvijek značajno niže od EU prosjeka koji je prema posljednjim raspoloživim podacima u 2021. godini iznosio 530 kg, donosi nedavno objavljeno izvješće Ministarstva gospodarstva.
U apsolutnim vrijednostima komunalni otpad po osobi bio je 2021. godine najveći u Austriji, Luksemburgu, Danskoj i Belgiji, a najmanji u Španjolskoj, Latviji, Hrvatskoj i Švedskoj. Svake godine u EU-u nastane 2,2 milijarde tona otpada, a više od četvrtine odnosi se na komunalni otpad.
Stopa uporabe odnosno stopa recikliranja je u 2022. godini porasla u našoj zemlji za tri postotna boda u odnosu na prethodnu godinu te je iznosila 34 % što je i nadalje daleko od propisanog cilja od 50 %.
Reciklirano je 630.882 tona komunalnog otpada. Cilj prema kojem je do 2020. godine bilo potrebno uporabiti recikliranjem i pripremom za ponovnu uporabu najmanje 50% ukupne mase otpada proizvedenog u kućanstvima i otpada iz drugih izvora čiji tokovi otpada su slični toku otpada iz kućanstva, uključujući barem papir, metal, plastiku i staklo, nije dostignut. Za 2025. godinu taj cilj donesen u EU iznosi 55 %, za 2030. godinu 60 %, a za 2035. 65 %.
Njemačka najbolja sa 70 posto recikliranog otpada
Skupnih podataka za cijelu EU za 2022. godinu još nema, no već godinama u recikliranju prednjači Njemačka.
U 2021. godini je udio recikliranja i kompostiranja komunalnog otpada u toj zemlji bio čak 71,1 posto, u Bugarskoj 65,5 posto, Austriji 62,3 posto, Sloveniji 60 posto… te su tako te četiri zemlje već premašile stopu ciljanu za 2030. godinu. Stopu od 50 posto, koju je trebalo imati do 2020. godine, ispunile su još Luksemburg, Belgija, Nizozemska i Italija. Podaci za prošlu godinu možda malo i poprave sliku s još ponekom članicom EU.
Niz je i zemalja koje stoje lošije od nas u recikliranju, kao što su Rumunjska, Portugal, Malta, Cipar…
Ukupno se na razini EU u 2021. godini recikliralo ili kompostiralo 49,6 posto ukupnog komunalnog otpada.
Spomenimo da je kod nas Međimurska županija jedina premašila stopu od 50 posto, a dobro stoje još Koprivničko-križevačka i Varaždinska županija.
Cilj smanjiti odlaganje komunalnog otpada na 10 posto do 2035.
Prema podacima Ministarstva gospodarstva, kod nas je lani odloženo 56 % ukupno nastalog komunalnog otpada. Do 2035. godine potrebno je smanjiti odlaganje komunalnog otpada na 10 %.
Kako se navodi u prošlogodišnjem izvješću za EU, odlaganje otpada popularnije je u istočnim i južnim dijelovima Europe. U Bugarskoj i Malti čini više od 70 posto, u Grčkoj, Cipru i Rumunjskoj više od 50 posto… Navelo se i kako se je od 2017. do 2020. odlaganje otpada na odlagališta znatno smanjilo u Hrvatskoj (31 postotni bod), Poljskoj (31 postotni bod), Slovačkoj (30 postotnih bodova), Cipru (30 postotnih bodova), Grčkoj (20 postotnih bodova), Malti (20 postotnih bodova) i Rumunjskoj (20 postotnih bodova).
Niti cilj za smanjenje odlaganja biorazgradivog komunalnog nije dostignut lani u RH. U 2022. godini odloženo je 577.287 t biorazgradivog komunalnog otpada što je za 312.626 t više od propisanog cilja. Pored 56 % odloženog i 34 % uporabljenog komunalnog otpada, 9 % komunalnog otpada je upućeno u postrojenja za mehaničko-biološku obradu otpada (MBO postrojenja), dok je preostali dio od 1 % obrađen nekim od ostalih postupaka pred-obrade.
Stopa odvojenog sakupljanja iznosila je 46 %, tri postotna boda više nego godinu prije, a svega još 5 % JLS nije uvelo odvojeno sakupljanje barem jedne od pet frakcija komunalnog otpada (papir i karton, plastika, staklo, metal, biootpad, glomazni otpad).
