10 GODINA ČLANSTVA Europska Unija donijela plaću veću za 284 eura, novih 250 tisuća zaposlenih i 11 milijardi eura iz EU fondova
Pola godine je prošlo od našeg ulaska u eurozonu, a 10 godina od ulaska u Europsku uniju. I dok se već sada niz prednosti od uvođenja eura vide, prednosti zbog ulaska u EU su jasne.
Eurozona donijela niže kamate na kredite
Euro smo uveli u jeku velike inflacije, pa je još uvijek nepoznato koliki je točni učinak uvođenja eura bio na veće cijene, a koliko je rast cijena opravdan. Iako je analiza HNB-a napravljena, ipak ona u obzir nije uzela usluge, koje su imale i najveći rast.
S druge strane, prednosti je puno. Prva i najviše vidljiva su kamate koje su trenutačno puno manje u odnosu na većinu zemalja europodručja, kamate na stambene kredite su ispod prosjeka kamata EU, a puno niže u odnosu na istočne zemlje koje nisu uvele euro.
Također, povećala nam se je likvidnost banaka, a velika je i adekvatnost i niski NPL ratio. Ujedno smo sada i dio bankarske unije, imamo zajednički nadzor i jedinstveni sanacijski mehanizam.
Pala nezaposlenost, a povećao se broj zaposlenih
A što nam je donio ulazak u EU, DZS ih je sažeo kroz nekoliko podataka, koji su tamošnji statističari obrađivali.
Otvorene granice i slobodno tržište zasigurno su imali utjecaja na povećano kretanje ljudi. No, osim odlaska stanovništva, bilježi se i povećano doseljavanje te je u 2022. po prvi puta u promatranom razdoblju zabilježen pozitivan migracijski saldo. Godinama je prirodan prirast, odnosno razlika broja živorođene djece i broja umrlih osoba, u minusu.
Godine 2013. broj ukupno zaposlenih iznosio je 1,4 milijuna, a da bi se kroz deset godina povećao za nešto više od 250 tisuća, točnije za 18,7%.
U promatranom periodu vidljiv je i znatan pad stope nezaposlenosti, i to s visokih 20,2% u 2013. na 6,7% u 2022. godine. S posebnom pažnjom prati se također i kretanje plaća, a prosječna isplaćena neto plaća porasla je za 284 eura, ako usporedimo godinu kada je Hrvatska pristupila Europskoj uniji s posljednjim podatkom za 2022. godine.
U 2013. za jednočlano kućanstvo prag rizika od siromaštva iznosio je 3 041 euro, a u 2022. godine bio je na 5 256 eura. Za četveročlano kućanstvo, koje se sastoji od dvije odrasle osobe i dvoje djece, u 2013. bio je na 6 387 eura, a da bi se deset godina kasnije popeo na 11 037 eura.
Narastao izvoz, ali pao broj obrađenih hektara zemlje
U trenutku pristupanja Hrvatske Europskoj uniji industrijska proizvodnja je bila u padu, zatim je nastavila oscilirati, a u 2022. dosegnula je rekordni rast od 11,2%.
Povećana je i robna razmjena s inozemstvom, ali i turizam.
Ukupna korištena poljoprivredna površina u Hrvatskoj u desetogodišnjem razdoblju je oscilirala, a ako usporedimo godinu pristupanja s posljednjim raspoloživim podacima, vidljiv je pad ̶ s 1,6 milijuna hektara u 2013. na 1,4 milijuna hektara u 2022. Mijenjale su se i površine pod nekim od najvažnijih kultura.
Pristupanje Hrvatske Europskoj uniji otvorilo je i neke nove poslovne mogućnosti, a što je imalo za posljedicu porast broja aktivnih poslovnih subjekata. Njih je u 2013. bilo 192 523, dok je, prema posljednjim raspoloživim podacima, u 2021. zabilježeno 257 404 aktivnih poslovnih subjekata.
Porastao je i BDP, realna stopa rasta BDP-a svoj vrhunac imala je 2021. kada je dosegla 13,1%.
Sve navedeno dovelo je i do smanjenja konsolidiranog duga opće države koji je 2013. iznosio 80,1% BDP-a, a prema posljednjem podatku za 2022. pao je na 68,4% BDP-a.
Naravno, svemu tome treba dodati i sredstva iz europskih fondova koji su omogućili niz projekata i mjera, a koji su i utjecali na rast gospodarstva i bolji životni standard.
U deset godina povučeno je gotovo 11 milijardi eura. U novom financijskom razdoblju, do 2027. godine na raspolaganju nam je 25 milijardi eura.
