POČINJE BOŽIĆNI SHOPPING Koliko građani eurozone plaćaju potrošačke kredite i što čeka Hrvatsku?
Sezona blagdana u kojima nastojimo darivati drage nam ljude, ali i sebe opasno nam se približava dok nas istovremeno dvoznamenkasta inflacija sve više stišće stavljajući nas na klackalicu između želje za potrošnjom i potrebe da štedimo. Potrošački krediti s otplatom u razdoblju do godinu dana česta su pojava upravo u blagdanskom vremenu u kojem svi ljudi radi veselja nastoje stvoriti dojam da je materijalnog obilja više nego što ga ima.
Kamata na kredite za potrošnju skočila 1 postotni bod
Hrvatskoj su ovo posljednji blagdani u kojima potrošači svoju kupovnu moć mjere u kuni koja za manje od 40 dana prestaje biti službeno sredstvo plaćanja jer Hrvatska ulazi u eurozonu. Europska centralna banka potom će Hrvatsku uvrstiti i u svoju statistiku kojom mjeri cijenu zaduživanja u članicama eurozone pa će se Hrvatska moći uspoređivati s ostalih 19 članica monetarne unije unutar Europske unije.
Prema podacima o cijeni zaduživanja u eurozoni, kredite za potrošnju u rujnu su ove godine građani mogli podići uz kamatu od 6,57 posto što se odnosi na prosjek eurozone. Godinu dana ranije, u rujnu 2021. Prosječna kamatna stopa za potrošačke kredite s rokom otplate unutar godinu dana iznosila je 5,5 posto.
Hrvatska, kako naglašavaju domaći bankari već ima koristi od ulaska u eurozonu jer će zahvaljujući euru rast cijene zaduživanja koji prati rast kamatnih stopa Europske centralne banke biti sporiji nego da Hrvatska ne ulazi u eurozonu.
No, eurozona je družina vrlo različitih članica među kojima se građani nekih zadužuju jeftinije, a nekih skuplje od prosjeka eurozone.
Najskuplje je kupovati na dug u Malti
Kad je riječ o kreditiranju potrošnje s rokom otplate duga u roku od godinu dana kamate se po pojedinim zemljama drastično razlikuju.
Rekorder po skupoći potrošačkih kredita u rujnu 2022. je Malta s kamatom od 13,76 posto koja je u godinu dana skočila za rekordnih 9,25 postotnih bodova budući da su se potrošački krediti građanima Malte u rujnu 2021. nudili uz kamatu od 4,51 posto.
Dvoznamenkaste kamate na potrošačke kredite u eurozoni plaćaju još i građani Latvije i to 12,24 posto, ali unatoč dominantnom trendu rasta u toj je zemlji u rujnu ove godine prosječna kamata na potrošačke kredite niža nego godinu dana ranije kada je iznosila 13,48 posto.
U društvu dvoznamenkastih kamata nalaze se i Slovačka s kamatom na kredite za potrošnju od 11,65 posto, potom Grčka s kamatom od 10,96 posto i Estonija u kojoj građani plaćaju kamatu od 10,07 posto.
Potrošački kredit u Luxemburgu po kamati od samo 2,39 posto
Kredite za potrošnju u rujnu 2022. najjeftinije su mogli dobiti građani Luxemburga s kamatom od 2,39 posto, a slijede ih građani Cipra kojima s kamatom 3,59 posto i nakon njih Španjolci koji su u rujnu imali dostupne kredite za potrošnju po kamati od 3,81 posto i Talijani koji potrošačke kredite unatoč visokom dugu njihove države plaćaju prosječno po kamati od 4,35 posto.
Skuplje od prosjeka eurozone potrošačke kredite plaćaju Nijemci, čak 8,64 posto, potom Irci 8,1 posto i Finci 7,2 posto, dok su najbliže prosijeku eurozone Austrijanci s kamatom na potrošačke kredite od 6,13 posto, Francuzi s kamatom od 6,12 posto i potom Portugalci s kamatom od 6,67 posto te Litvancima s kamatom od 6,05 posto.
Kamate manje od 6 posto u rujnu ove godine za potrošačke kredite su bile dostupne Slovencima 5,29 posto i Belgijcima 5,04 posto.
Prema podacima Hrvatske narodne banke cijena gotovinskih kredita za hrvatske potrošače kreće se od 6,18 posto do 7,29 posto.
