USUSRET DIGITALNOM EURU Istražili smo koliko novca u novčaniku imaju građani EU. Pogledajte tko nosi najviše gotovine!
Iako je Europska komisija predlažući stvaranje digitalnog eura zaštitila gotovinu stavom kako bi ona trebala trajno biti prihvaćana svugdje kao sredstvo plaćanja pogled u budućnost kojom će dominirati trendovi diktirani razvojem tehnologije nameće ipak pitanje – do kada će Europljani zahtijevati da novčanice i kovanice ostanu zakonsko sredstvo plaćanja?
Europljani preferiraju kartice
Na to je pitanje nemoguće odgovoriti bez kristalne kugle, međutim dio odgovora leži u Istraživanju ECB-a iz 2022. godine posvećenom stavovima potrošača o metodama plaćanja.
Podaci dobiveni istraživanjem u zemljama eurozone prije nego je Hrvatska postala njezinom članicom prikazani su između ostalog i demografski, a kako brojem stanovnika Hrvatska ne mijenja značajno sliku eurozone moguće je podatke dobivene istraživanjem primijeniti i na Hrvatsku.
Sudeći prema stavovima potrošača u eurozoni u dobnoj skupini od 25 do 39 godina, te onoj od 40 do 54 godine dominantno sredstvo plaćanja su kartice ili druge bezgotovinske metode koje preferira 58 posto ispitanika iz svake skupine, dok gotovinu preferira po 20 posto ispitanika.
Kartice i ostala bezgotovinska plaćanja, a u potonje će spadati i digitalni euro kao način plaćanja preferiraju sve dobne skupine, a na razini eurozone s 50 posto preferiraju ih i građani stariji od 65 godina i oni između 55 i 64 godine.
Gotovinu na prvo mjesto stavlja 25 posto EU građana
Gotovina u svim dobnim skupinama ima po otprilike petinu ili četvrtinu zagovornika, no jednako toliko ljudi po dobnim skupinama nema nikakvu preferenciju u načinu plaćanja što u budućnosti ipak težište stavlja na bezgotovinska plaćanja.
Građani eurozone odgovarali su i na pitanja o tome kakve prednosti vide kod plaćanja gotovinom.
Dva glava razloga zbog kojih vole gotovinu su što plaćajući njome lakše kontroliraju svoje troškove i budući da se plaćanjem gotovinom ne moraju identificirati osigurava im anonimnost, a time i privatnost. Ta dva razloga za preferiranje gotovine odabralo je 40 posto ispitanika. Treći razlog zbog kojeg građani vole gotovinu je taj što njome račun bude podmiren odmah pa su ga odabrali s 32 posto glasova.
Međutim, ti razlozi ne znače da gotovina ima dugoročnu prednost nad bezgotovinskim načinima plaćanja jer i te metode imaju svoje prednosti. Među najveće prednosti ubraja se izostanak potrebe nošenja veće količine gotovine što je glavni razlog preferiranja beskontaktnog plaćanja za 62 posto građana eurozone, potom bezgotovinsko plaćanje je brže za njih 40 posto i lakše za njih 37 posto.
Najviše novca u novčaniku nose Austrijanci
U istraživanju je iznesen i zanimljiv podatak o tome koliko tko gotovine prosječno imaju u novčaniku na početku dana. Najviše gotovine u svojim novčanicima prosječno imaju Austrijanci, 121 euro, potom Luksemburžani 120 eura, a iza njih su građani Cipra koji u svojim novčanicima prosječno nose po 113 eura.
Više od stotinu eura u osvit novog dana u lisnicama nose građani Litve (110 eura), Irci (107 eura), Estonci (102 eura).
S preciznih 100 eura u novčaniku dan počinju Nijemci, a s 98 Maltežani, s 97 Belgijci, s 92 Latvijci, s 89 Slovenci, s 84 Španjolci, s 82 Talijani, s 80 Finci.
Između 80 i 70 eura u novčaniku na početku dana nose Grci (78 eura) i Slovaci (77 eura), dok Francuzi počinju dan sa 61 eurom u novčaniku, a Portugalci s 53 eura. Najmanje gotovine u novčaniku na početku dana nose Nizozemci, svega 46 eura.
S obzirom da je istraživanje rađeno prije pristupanja Hrvatske eurozoni podatak o jutarnjoj težini hrvatske lisnice nije poznat, no svakao je moguće spekulirati da na iznos koji Hrvati nose u novčaniku na početku dana značajan utjecaj ima i siva ekonomija.
