SIROMAŠNA EUROPA Čak 95,3 milijuna ljudi izloženo je riziku od siromaštva, a to je više od petine stanovništva
U 2022. godini 95,3 milijuna ljudi u Europskoj uniji, što je gotovo 21,6 posto stanovništva, odnosno 21,8 posto stanovništva europodručja, bilo je izloženo riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti, tj. živjelo je u kućanstvima koja su bila suočena s barem jednim od tri rizika od siromaštva i socijalne isključenosti, a to su rizik od siromaštva, teške materijalne i socijalne deprivacije ili boravak u kućanstvu s vrlo niskim intenzitetom rada.
Hrvatska ima manje siromašnih od prosjeka EU
Broj je u odnosu na godinu prije tek nešto manji. Pokazuju to objavljeni podaci Eurostata.
Hrvatska se po izloženosti riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti s udjelom od 19,9 posto nalazi u sredini u odnosu na ostale EU zemlje, ali ispod prosjeka EU i EMU.
Udjel osoba u riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti najveći je lani bio u Rumunjskoj (34%), Bugarskoj (32%), Grčkoj, Latviji i Španjolskoj (26%). S druge strane, najmanji udjeli zabilježeni su u Češkoj (12%), Sloveniji (13%) i Poljskoj (16%), a bolje od nas stoje i još neke zemlje istočne Europe, poput Mađarske i Slovačke.
Žene, mlade osobe u dobi od 18 do 24 godine, osobe s niskom razinom obrazovanja, kućanstva s uzdržavanom djecom i nezaposlene osobe u prosjeku su bile izloženije riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti 2022. od ostalih skupina stanovništva EU-a.
Među 95,3 milijuna stanovnika u EU-u koji su bili suočeni s rizikom od siromaštva ili socijalne isključenosti u 2022., oko 5,6 milijuna živjelo je u kućanstvima koja su istovremeno proživljavala sva tri rizika od siromaštva i socijalne isključenosti.
Najveći rizik među mladi ljudima do 24. godine
Bilo je 11,3 milijuna ljudi u EU-u koji su živjeli u riziku od siromaštva u kućanstvima s vrlo niskim intenzitetom rada (ali ne ozbiljno materijalno i socijalno uskraćeni); 8,8 milijuna bilo je u riziku od siromaštva i istovremeno ozbiljno materijalno i socijalno uskraćeno (ali ne u kućanstvu s vrlo niskim intenzitetom rada); gotovo 2,2 milijuna živjelo je u kućanstvima s vrlo niskim intenzitetom rada dok su doživljavali ozbiljnu materijalnu deprivaciju (ali nisu bili u opasnosti od siromaštva).
Što se tiče dobi, najveći rizik od siromaštva ili socijalne isključenosti u EU zabilježen je za mlade odrasle osobe u dobi od 18 do 24 godine (26,5 %), dok je najmanji rizik zabilježen kod odraslih u dobi od 25 do 49 godina (19,9 %). Rizik od siromaštva ili socijalne isključenosti bio je 20,2 % za osobe u dobi od 65 godina i više te 21 % među populacijom od 50 do 64 godine.
Relativno visok rizik imala je i najmlađa dobna skupina, osobe do 18 godina (24,7 %).
Osim dobi, znatan utjecaj na rizik od siromaštva ili socijalne isključenosti imao je i stupanj obrazovanja. Na razini EU-a više od jedne trećine (34,5 %) svih osoba u dobi od 18 godina i više s niskom razinom obrazovanja bilo je izloženo riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti, u usporedbi s 10,5 % ljudi u istoj dobnoj skupini s visokom (visokom) razinom obrazovanja. Odgovarajući postotak za osobe sa srednjom razinom obrazovanja bio je 19,8 %.
Manje je siromašnih među onima koji ne uzdržavaju djecu
Nezaposleni su se suočili s posebno visokim rizikom od siromaštva ili socijalne isključenosti, odnosno, gotovo dvije trećine (65,2 %) nezaposlenih u dobi od 18 godina i više bile su izložene riziku u EU u 2022. godine.
Neaktivne osobe (osim onih u mirovini) suočene su s drugim najvećim rizikom na temelju analiza prema statusu aktivnosti, s 42,9 % u riziku. Usporedbe radi, udio umirovljenika koji su bili u riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti bio je 19,1 %, a udio zaposlenih tek 11,1 %.
Također je i rizik od siromaštva ili socijalne isključenosti bio veći za kućanstva s uzdržavanom djecom od onih bez djece. Više od jedne petine (22,4 %) ljudi koji žive u kućanstvima s uzdržavanom djecom u EU-u bilo je izloženo riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti, što je nešto više od udjela među kućanstvima bez uzdržavane djece (20,8 %).
Za osobe koje žive u kućanstvima s uzdržavanom djecom, stopa se kretala od 36 % u Rumunjskoj, 30,7 % u Bugarskoj i 29,2 % u Španjolskoj do 11,7 % u Danskoj, 11,3 % u Češkoj i 8,9 % u Sloveniji. Za one u kućanstvima bez uzdržavane djece, stope su varirale od 34,5 % u Estoniji, 33,8 % u Bugarskoj i 33,4 % u Latviji do 14,5 % u Luksemburgu, 12,3 % u Češkoj i 11,4 % u Slovačkoj.
