NEMA KRAJA INFLACIJI: Cijene hrane u eurozoni skočile 13 posto, a bazne kamate uskoro skaču na 2,6 posto
Inflacija u eurozoni srušila je još jedan rekord pa je prošli mjesec dosegnula je 10,7 posto. Rezultat je to poskupljenja energije koja je od lani skuplja za gotovo 42 posto, a u mjesec dana cijena energenata skočila je za 6,45 posto. Skupa je i hrana pa u prosjeku u eurozoni košta 13 posto više nego u istom mjesecu lani. To su prve projekcije koje je objavio Eurostat.
Novo dizanje kamata
Analitičari Europske središnje banke u najnovijoj analizi korigirali su stopu inflaciju europodručja na više, zbog čega rast ključnih kamata ECB-a neće stati. Porast će, kako prognoziraju, sa 2 posto u četvrtom tromjesečju ove godine, na 2,6 posto sljedeće godine, da bi rast kamata potom usporio, na 2,7 posto u 2024. godini.
Pitanje je hoće li tim potezom usporiti inflacija jer i europski središnji bankari priznaju da će cijene rasti iduće godine za gotovo šest posto, a usporiti se tek u 2024. godini. Drugim riječima imat ćemo jako skupe kredite i jako visoku inflaciju pa ne čudi da se ne prognozira sretni scenarij o ekonomskim aktivnostima.
Nema ni rasta ekonomije jer se predviđa da će BDP eurozone narast za zanemarivih 0,1 posto rasta sljedeće godine, što je korekcija od velikih 1,4 postotna boda u odnosu na prijašnje prognoze.
Prognoze su da će i euro porasti u odnosu na dolar, sa 0,98 u četvrtom tromjesečju 2022. na 1,02 sljedeće godine te 1,05 u 2024. godini.
Nafti bi trebala pasti cijena
Optimističnija su u novim prognozama očekivanja oko cijena nafte, koja bi se trebala smanjiti sa 95 dolara u ovogodišnjem četvrtom tromjesečju na razinu od oko 85 USD po barelu do 2024. Nominalni rast plaća rast će po stopi višoj od 4 posto do 2023., ali će se dugoročno umjereno smanjiti na ispod 3 posto.
Očekivanja za inflaciju isključujući energiju, hranu, alkohol i duhan (HICPX) također su revidirana naviše za razdoblje od 2022.-2024. godine unutar europodručja i iznose u te tri godine 4, 3,9 i 2,6 posto.
Dugoročna očekivanja stope inflacije (za 2027.) ostala su nepromijenjena, na 2,2%.
Očekivan rast BDP-a znatno je smanjen za 2023. i iznosi svega 0,1 posto te 1,6 posto 2024. godine. Ovogodišnji očekivani rast je 3 posto, što je nešto bolje od prethodnih prognoza, za 0,2 postotna boda, no prognoza za 2023. revidirana je naniže za čak 1,4 postotna boda te za 0,2 postotna boda u 2024. godini.
Blago će rasti nezaposlenost
Pad gospodarske aktivnosti ispitanici u analizi središnje banke očekuju zbog visokih cijena energije, inflacije koja šteti kupovnoj moći kućanstava, slabijeg globalnog gospodarstva i restriktivnije monetarne politike.
Velika neizvjesnost zbog mogućeg manjka u opskrbi energijom ima jak negativan utjecaj na daljnje izglede, komentiraju. Kao najveće rizike izdvajaju nestašicu energije i politiku racionalizacije, a dodaje se tome i oštra zima. Može li Europa pronaći alternativne dobavljače i smanjiti potrošnju smatra se ključnim.
Osim toga, ispitanici su napomenuli da bi brzo zaoštravanje monetarne politike moglo imati loše posljedice, između ostaloga i na globalnu potražnju, posebice kroz potencijalnu recesiju u SAD-u. Rizici od pandemije koronavirusa (COVID-19) i poremećaji u opskrbnom lancu, iako su i dalje prisutni, manje su istaknuti u komentarima ispitanika. Kao rizik navodi se naravno i onaj povezan s ratom u Ukrajini.
Dugoročna očekivanja rasta (koja se odnose na 2027.) bila su neznatno niža na 1,4 posto, što je pad od 0,1 postotni bod.
Prognoze za stopu nezaposlenosti su 6,8 posto, 7,1 posto te 7 posto za ovu, 2023. i 2024. godinu te su revidirani naviše u odnosu na prethodnu prognozu, za 0,1 postotni bod u ovoj godini te 0,4 postotna boda u 2023. i 2024. godini.
