EUROPSKA INFLACIJA Cijene najmanje skočile u Belgiji i Španjolskoj, a u Mađarskoj u godinu dana sve skuplje 25 posto
Godišnja stopa inflacije u europodručju iznosila je 7 % u travnju 2023., u odnosu na 6,9 % u ožujku. Godinu dana ranije stopa je bila 7,4 posto. Godišnja inflacija u Europskoj uniji iznosila je 8,1% u travnju 2023., a u ožujku 8,3%. Godinu dana ranije, stopa inflacije u EU je iznosila također 8,1 posto.
Najveća poskupljenja na hrani i pićima
Konačni su to podaci objavljeni od statističkog ureda Europske unije. A kako je objavio naš Državni zavod za statistiku cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju, mjerene indeksom potrošačkih cijena, u travnju 2023. u odnosu na travanj 2022. u prosjeku su bile više za 8,9 posto.
Kako pokazuju podaci Eurostata najniže godišnje stope zabilježene su u Luksemburgu (2,7%), Belgiji (3,3%) i Španjolskoj (3,8%). Najviše godišnje stope zabilježene su u Mađarskoj (24,5%), Latviji (15,0%) i Češkoj (14,3%). No dvoznamenkasti rast imale su još Litva, Poljska, Rumunjska, Slovačka, Estonija i Bugarska. Susjedna Slovenija imala je nešto veću stopu inflacije na godišnjoj razini u odnosu na nas, a iznosila je 9,2 posto.
U usporedbi s ožujkom, godišnja inflacija pala je u dvadeset i dvije zemlje članice, a porasla u pet – Austriji, Nizozemskoj, Francuskoj, Italiji i Španjolskoj, što je uostalom utjecalo i na rast stope inflacije u europodručju.
U travnju su najveći doprinos godišnjoj stopi inflacije u europodručju imali hrana, alkohol i duhan (+2,75 postotnih bodova), a slijede usluge (+2,21 p.b.), neenergetska industrijska dobra (+1,62 p.b.) i energija (+0,38p.b.).
U Hrvatskoj hrana skuplja za 15,7 posto
Hrana i piće bili su glavni pokretač rasta cijena i u Hrvatskoj koji su rasli stopom na godišnjoj razini za 15,7% (doprinos porastu od +4,17 postotnih bodova) te restorani i hoteli, za 15,5% (+0,78 postotnih bodova doprinosa rastu), a slijede razna dobra i usluge, pokućstvo, oprema za kuću i redovito održavanje kućanstva, stanovanje, voda, električna energija, plin i ostala goriva, odjeća i obuća itd.
Na mjesečnoj razini, najviše su u Hrvatskoj u prosjeku porasle cijene odjeće i obuće te restorana i hotela.
Cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju, mjerene harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena, u odnosu na ožujak 2023. (na mjesečnoj razini) u prosjeku su u Hrvatskoj bile više za 1,2%. Samo su dvije zemlje imale pad – Belgija i Češka, dok je najveći rast na mjesečnoj razini zabilježen na Malti, 3,1 posto.
Pale cijene ulja i maslaca, a šišanje skuplje
Pogleda li se usporedba cijena u kunama i eurima, koju od lani objavljuje DZS, vidljivo je da je velikom dijelu proizvoda cijene opet skočile za nekoliko centi.
Primjerice, cijena riže bila je u odnosu na ožujak skuplja 11 centi, cornflakesa 30 centi, poskupjelo je i meso, osim piletine, a veće cijene imale su i hrenovke, šunka, slanina… Od povrća, porasla je za nekoliko centi cijena mrkve, luka i kelja, ali je isto tako pala cijena, primjerice, tikvica za čak 70 centri te krumpira za 32 centa.
Pale su i cijene maslaca i ulja, ali porasle cijene kave, čaja, gaziranih pića, šampona, krema za lice… Na istoj razini je ostala i cijena svježeg mlijeka, ali porasla cijena trajnog mlijeka. U restoranima je u travnju bila i veća cijena pizza, za 9 centi, a bečkog odreska za čak 25 centi u odnosu na ožujak. Poskupjele su i cijene muškog šišanja za 7 centi, a ženskog šišanja i frizure za 10 centi…
