OLUJNE EKONOMSKE VODE: MMF pesimističan za iduću godinu. Njemačka i Italija idu u recesiju, a Hrvatska?
Eurozona će u idućoj 2023. godini u kojoj se pristupanjem Hrvatske penje na 20 članica ostvariti najsporiji rast od bilo koje regije u svijetu, predviđanje je Međunarodnog monetarnog fonda iz listopada 2022.
Rast cijele eurozone samo 0,5 posto
Gospodarstvo europodručja iduće će godine prema prognozi MMF-a rasti svega 0,5 posto. MMF je svoju prognozu smanjio za 0,7 postotnih bodova u odnosu na onu od tri mjeseca ranije te time još jednom naglasio kako se zemlje eurozone sve teže odolijevaju pritiscima rata u Ukrajini, rekordne inflacije i te utjecaja pandemije Covida 19.
MMF u svojim projekcijama koristi izraz ‘olujne vode’ za vrijeme pred nama budući da se očekuje kako će povećanje troškova zaduživanja vjerojatno ukrotiti inflaciju usporavanjem poslovnih ulaganja i potrošačke potrošnje, ali više kamatne stope nose novi skup problema – kaskadu recesija u bogatim nacijama i dužničku krizu u siromašnim.
Globalno gospodarstvo ove će godine rasti 3,2 posto, a iduće 2,7 posto, nova je prognoza MMF-a. Početkom godine Fond je projicirao globalni rast za ovu godinu od 4,4 posto i 3,8 posto za 2023. godinu.
Azija u jakoj pozitivi od gotovo pet posto
Unutar eurozone od gospodarstava Španjolske i Francuske MMF očekuje niži rast nego ranije, ali ipak im daje pozitivne izglede pa prognoziraju da će španjolsko gospodarstvo rasti 1,2 posto, a francusko 0,7 posto održavajući ‘glavu iznad vode’.
Takve sreće, prema prognozi MMF-a neće biti Nijemci i Talijani budući da se očekuje pad njemačkog gospodarstva od 0,3 posto i talijanskog od 0,2 posto. MMF očekuje da će gospodarstvo SAD-a rasti 1 posto, dok će Azija imati objedinjeni rast od 4,9 posto.
U MMF-u smatraju da je riječ i najslabijem profilu rasta još od 2001. godine, ali i da najgore tek dolazi.
“Mnogi će ljudi u 2023. godini doživjeti osjećaj recesije”, smatraju u MMF-u podsjećajući da je inflacija u europodručju za rujan prvi put dvoznamenkasta i iznosi 10 posto.
Slovenci i Irci i dalje troše više nego lani
U razgovoru s dopisnicom Euronewsa zamjenica direktora MMF-a Petya Koeva Brooks je istaknula kako bi produbljivanje energetske krize, dulje trajanje inflacije i daljnje pooštravanje politike Europske centralne banke moglo još više pogoršati izglede za 2023. godinu.
Sumornu listopadsku prognozu MMF-a za eurozonu građani su na neki način pokazali već u kolovozu ove godine kada je obujam maloprodaje u eurozoni pao za 0,3 posto, a 0,2 posto u cijeloj EU u usporedbi sa srpnjem prateći srpanjski pad u odnosu na lipanj od 0,4 posto u eurozoni i 0,2 posto u EU.
Na mjesečnoj razini obujam maloprodaje najviše je pao u Nizozemskoj 2,2 posto, Njemačkoj 1,3 posto i na Malti 1,1 posto. No, neke zemlje bilježe rast pa je tako u kolovozu obujam maloprodaje narastao u Sloveniji za 7 posto, Luksemburgu 3,8 posto i Irskoj 3,5 posto.
Iako nisu svi pokazatelji svugdje negativni prva bi godina hrvatskog članstva u eurozoni mogla biti obilježena globalnom recesijom.
Prema izjavama za Reuters Jamie Dimon, izvršni direktor JP Morgan Chase & Co, najveće američke investicijske banke recesiju u SAD-u očekuje kroz šest do devet mjeseci.
Trećina svijeta ide u tehničku recesiju
Pierre – Olivier Gourinchas, glavni ekonomist MMF-a očekuje da će trećina globalnog gospodarstva biti u tehničkoj recesiji pod čime podrazumijeva kontrakciju gospodarstva dva uzastopna tromjesečja. MMF ističe da su gospodarstva SAD-a, Kine i članica eurozone u različitim stanjima usporavanja s učincima koji se šire diljem svijeta.
Globalnom recesijom smatra se produljeno razdoblje ekonomskog pada diljem svijeta i uključuje sinkronizirane recesije u mnogim međusobno povezanim gospodarstvima, a njezin utjecaj na pojedina gospodarstva ovisi o stupnju njihove povezanosti i ovisnosti o globalnom gospodarstvu.
Prema MMF-u od kraja Drugog svjetskog rata do 2020. godine dogodile su se četiri globalne recesije, prva 1975., potom 1982., pa 1991., te 2009. godine. MMF je 2020. proglasio globalnu recesiju nazvavši je Veliko zaključavanje (Great Lockdown) jer je uzrokovana širokom primjenom karantene i mjera socijalnog distanciranja tijekom pandemije Covida 19.
Početkom rata u Europi ruskom invazijom na Ukrajinu recesija prijeti da će se vratiti nakon eksplozivnog ali ipak vrlo kratkog razdoblja globalnog oporavka. Recesija koja je dobila ime po zaključavanju u pandemiji smatra se najgorom nakon Velike depresije koja je započela 1929. godine i trajala sve do 1941. kada se SAD aktivno uključio u II. Svjetski rat.