EUROTRANSFORMACIJA “Hrvatska kao važan ICT i transportni hub Europe”: Na konferenciji najavljene investicije od 4,4 milijarde eura u infrastrukturu i novi jednorozi u ICT sektoru
Ulazak Hrvatske u eurozonu i Schengen otvara Hrvatskoj priliku da uz odličnu autocestovnu infrastrukturu do kraja razvije potencijal u transportnom i logističkom sektoru, ali i vrlo vibrantnu ICT i start-up scenu potaknutu izvanrednom infrastrukturom i galopirajućim razvojem 5G mreže, istaknuto je na konferenciji medijske kuće Motus media “Eurotransformacija: Hrvatska kao važan ICT i transportni hub Europe” na kojoj su vodeći stručnjaci iz područja transporta, logistike, telekomunikacija i IT sektora govorili o potencijalima Hrvatske.
Otvarajući konferenciju, medijske kuće Motus media “Eurotransformacija: Hrvatska kao važan ICT i transportni hub Europe” potpredsjednik Vlade i ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković ocijenio je da su povezane dvije važne razvojne teme za Hrvatsku – promet i logistika te razvoj ICT sektora.
Istaknuto je, naime, da Hrvatska na raspolaganju ima 4,4 milijarde eura bespovratnih sredstava za razvoj infrastrukture, a najveći dio tog novca plasirat će se u izgradnju i modernizaciju željeznice pa je potpredsjednik Vlade Oleg Butković najavio da će Hrvatska u idućih 10 godina biti veliko gradilište.
Dobrim u Hrvatskoj je ocijenio razvoj ICT infrastrukture, posebice mobilnih i optičkih komunikacijskih mreža, koje su među boljima u Europi i važne za digitalizacije u društvu, te za ostvarenje ciljeva iz nove strategije razvoja digitalnog društva do 2032.godine.
5G mrežom pokriveno 83 posto gradova
Naime, u samo dvije godine Hrvatska je uz pomoć ogromnih ulaganja teleoperatora većih od 500 milijuna eura pokrila čak 83 posto urbanih sredina 5G mrežom te više od 73 posto ruralnih sredina. Od 2019. godine pak je u fiksnu i mobilnu mrežu uloženo više od 6,5 milijardi kuna, odnosno oko 860 milijuna eura.
Razvoj transportnog, logističkog i ICT sektora ide ruku pod ruku jer se moderni prijevoz upravo i temelji na primjeni novih rješenja, koja nisu moguća bez snažne pokrivenosti mrežom najnovije generacije i inovativnim rješenjima koja se razvijaju u start-up sektoru.
Tako je na konferenciji najavljeno da se krajem 2024. i početkom 2025. na svim autocestama u Hrvatskoj uvodi se beskontaktna naplata cestarine, što je ključno jer su nakon ulaska u Schengen jedina barijera upravo naplatne kućice. Javne prometne tvrtke poput Hrvatskih cesta i Hrvatskih autocesta dosta su napredovale u procesu primjene novih ICT tehnologija i digitalizaciji. Pokreće se projekt takozvane ‘pristupne točke’ koja će korisnicima omogućiti sve informacije o putovanju. Kroz tu bazu podataka putnici će dobiti informacije koje se tiču prometa: od putovanja do najma bicikla.
Predsjednik Uprave Hrvatskih cesta Josip Škorić najavio je proces modernizacije upravljanja cestama i nove cestovne pravce.
“Nakon ulaska u Schengen jedina barijera koja nam je ostala su naplatne kućice, a kada dođe sezona to će biti posebni problem. To se mora riješiti koristeći najmoderniju tehnologiju. Javne prometne tvrtke poput Hrvatskih cesta i Hrvatskih autocesta dosta su napredovale u procesu primjene novih ICT tehnologija i digitalizaciji. Ukazala se potreba za pristupnom točkom koja pruža sve moguće informacije korisnicima koji planiraju svoje putovanje, ali i upravitelja pojedinih infrastruktura. Mi kroz tu bazu podataka možemo ponuditi sve informacije koje se tiču prometa. Ambicija je da to bude na razini Hrvatske, a putnicima koji dolaze želimo ponuditi punu uslugu. Sve od putovanja do najma bicikla, da može iskoristiti informacije na način da planira putovanje onako kako želi”, rekao je Škorić u prvoj panel raspravi istaknuvši da je pred njima povezivanje sa zemljama u okruženju, naročito izgradnja posljednjih pet kilometar na Vc koridoru, koju je najavio za početak ove godine.
Hrvatske ceste među najboljima u EU
Panel: “Hrvatska u Schengenu – prilika za transportni HUB” okupio je paneliste Petra Glavaša, člana Uprave Enna transport, Josipa Škorića, predsjednika Uprave Hrvatskih cesta, Petra Šimića, predsjednika Udruženja otpremništva i logistike u HGK te Tomislava Sokola, zastupnika u Europskom parlamentu, koji su govorili su o potencijalu razvoja transportnog i logističkog sektora u Hrvatskoj.
O važnosti jačeg priključivanja hrvatskih prometnica europskim prometnicama i transeuropskoj prometnoj mreži, o čijoj se reviziji uredbe dosta raspravlja i u Europskoj komisiji i Parlamentu, euro zastupnik Tomislav Sokol istaknuo je da se “Hrvatska već profilirala važnim transportnim čvorištem u Europi”, te da je ulaskom u Schengen ušla među najuži izbor investitora
„U novoj je perspektivi EU za promet i povezivanje osigurano 25 milijardi eura, od kojih se 11,9 milijardi eura odnosi na kohezijske zemlje kojima pripada i Hrvatska. Hrvatske državne ceste su među najboljima su u Europi i Hrvatska ima idealne uvjete da bude ICT i transportno čvorište Europe, s obzirom na razvoj prometne infrastrukture te informatizaciju i telekomunikaciju brzim 5G mobilnim i optičkim mrežama“, kazao je Tomislav Sokol.
Iako se 4,4 milijarde eura čini kao ogroman novac stručnjaci su upozorili da je infrastruktura jako zastarjela i da će biti potrebna i veća sredstva da bi imali modernu željeznicu koja je konkurentna ostatku Europe.
„S obzirom na stanje infrastrukture, smatram da je 4.4 milijarde eura dovoljno tek da se željeznice dovede u red.Mi smo privatna tvrtka, a trenutno imamo najmoderniji vozni park u Europi, no taj vozni park ne može doći do izražaja zbog lošeg stanja u infrastrukturi. Zato nekad ne možemo prevesti robu na vrijeme i odraditi isporuku“, upozorio je Petar Glavaš, član Uprave kompanije Enna transport, kompanije koja snažno razvija željeznički promet.
Enna Grupa najavila ogromne investicije u Luku Rijeka
Morska transportna infrastruktura je puno razvijenija te Hrvatska ima najmodernije luke među kojima su i Luka Ploče i Luka Rijeka kojima upravlja Enna Grupa.
„Što se tiče luka, tu smo u velikom iskoraku. Svjesni smo stanja na tržištu i zato smo se odlučili za najmoderniju opremu i odlučili smo modernizirati terminal u Rijeci i učiniti ga najmodernijim novim terminalom u Europi, gdje se koristi oprema bez emisija CO2, a koristi se centralizirani sustav. Bit će gotov do 2025. godine“, najavio je Petar Glavaš, član Uprave kompanije Enna transport otkrivši da su u petak sklopili ugovor s jednim od najvećim brodara na svijetu.
Predsjednik Udruženja otpremništva i logistike u HGK Petar Šimić, vlasnik tvrtke Primacošped rekao je da postoji šira slika međunarodnog transporta i logistike.
“Infrastruktura u Hrvatskoj je fantastična ali nisam siguran da nam to daje konkurentsku prednost. Sjajni smo i u distribucijskoj logistici. U međunarodnom transportu važne su i ostale stvari, s kojima se suočavaju i druge industrije poput potrebe za radnom snagom”, rekao je Šimić te istaknuo da su naše tvrtke ulaskom u EU ušle u carinsku uniju, a ulaskom u Schengen u ‘prometnu uniju’.
“Vozač kamiona do sada je morao pokazivati dokumente pri prelasku granice. To možda i nije značajno vrijeme na tako dugačkoj dionici, ali ako se bavite logistikom, onda znate da je ovo ogromna prilika za sektor skladišne logistike. Moje kolege koji se time bave sada mogu konkurirati na širem području. Budući da smo mi mala zemlja i granice su nam blizu, ta skladišta mogu poslužiti kao distributivni hubovi za cijelu Europu“, rekao je.
Start-up scena je vibrantna, očekujemo trećeg hrvatskog jednoroga
Start up scena izuzetno je vibrantna, a potaknula ju je informacija da je Infobip postao naš prvi jednorog. Drugi jednorog su Rimac automobili, a stručnjaci uskoro očekuju i treći jednorog u Hrvatskoj. Upozoravaju da se regulativa i porezni tretman start-upova mora promijeniti kako bi se zaustavilo premještanje sjedišta uspješnih tvrtki u druge zemlje među kojima je najpopularnija Velika Britanija.
Ravnatelj HAKOM-a Miran Gosta u uvodnom izlaganju objasnio je kako ICT sektor u Hrvatskoj doživljava snažan rast te da je samo u posljednje četiri godine u infrastrukturu uloženo preko 500 milijuna eura pri čemu se ulaganja povećavaju svake godine. Od 2020. kada nismo imali 5G mrežu do danas 5G mrežom je pokriveno 82,9 posto teritorija u urbanim sredinama i 73 posto ruralnih sredina.
“ Vlada RH usvojila je strategiju s četiri stupa. To su razvijeno i digitalno gospodarstvo, digitalna javna uprava, razvijene, dostupne i korištene mreže niskih kapaciteta te razvijene digitalne kompetencije. U tome želimo biti u top pet država u EU. Postoje ogromne razlike između ruralnog i urbanog dijela. Ljudi na nekim područjima nemaju pristup određenim uslugama, no ukupna pokrivenost raste i u tim područjima. Nikako da se pokrene ulaganje još 106 milijuna eura za ruralna područja, ali nadam se da ćemo to uskoro riješiti ”, istaknuo je Gosta naglasivši da će HAKOM podupirati razvoj industrije. Govoreći o novim tehnologijama i umjetnoj inteligenciji Gosta je naglasio da se ne treba bojati ni ustručavati novih znanja ni usluga.
ICT stručnjaci, Hajdi Ćenan, predsjednica krovne start-up udruge CRO START-UP, Mislav Galler, član Uprave i glavni komercijalni direktor Telemach Hrvatska te Miran Gosta, ravnatelj HAKOM-a su u panelu “Digitalna budućnost Hrvatske vs. analogna sadašnjost” govorili o razvoju umjetne inteligencije, virtualne realnosti te o digitalnoj transformaciji javne uprave i privatnog gospodarstva, kao i o potencijalima koje nudi 5G mreža, u kontekstu činjenice da Hrvatska ima jednu od najraširenijih 5G mreža Europe.
Umjetna inteligencija je nužnost, ali mora biti upravljana
“To je slično kao i pri uporabi interneta. Nećemo zabraniti internet samo zato što ga netko zloupotrebljava. ja sam veliki zagovornik umjetne inteligencije. Ne smijemo se dovesti u situaciju da zabranjujemo nešto što nam donosi puno benefita”, rekao je Gosta, koji je na pitanje kada stiže mreža 6.generacije odnosno 6G mreža najavio da bi se prva ulaganja mogla realizirati već nakon 2032. godine.
Član Uprave i glavni komercijalni direktor tvrtke Telemach Hrvatska Mislav Galler rekao je da su uočeni brojni pozitivni trendovi u području telekoma.
“ U Telemachu smo investirali puno kako bismo postali konvergentni. Naravno da smo bili u fokusu velikih igrača i uložili smo više od 200 milijuna eura u fiksnu i mobilnu mrežu. Cilj nam je bio da budemo spremni i otporni na infrastrukturu kako bismo mogli parirati konkurenciji. Korisnik je sve zahtjevniji i vrlo je dobro informiran. Važno je razumjeti da mi uvijek stremimo prema tome da korisnik s nama neka nikakvu komunikaciju. Mi želimo osigurati sustav u kojem sve radi, a korisnik uvijek ima mogućnost uspostave komunikacije ako nešto pođe po krivu. Osim komercijalne komponente, važno je da korisnici nemaju strah od korištenja novih tehnologija“ istaknuo je Galler koji se kao i ostali panelisti raduje razvoju novih rješenja i usluga koje telekomi osiguravaju svojim enormnim ulaganjima u infrastrukturu koja je preduvjet razvoja IoT-a, povezanog svijeta i umjetne inteligencije.
Predsjednica udruge CRO START-up i poduzetnica u AI industriji Hajdi Ćenan istaknula je potencijal hrvatske start-up scene koja je iznjedrila dva jednoroga: Infobip i Rimac te je uspjeh te dvije tvrtke istaknula kao ključni trenutak jačeg razvoja scene.
“Momentum koji se događa postao je vidljiv u javnosti kada je Infobip postao naš prvi jednorog. Drugi je Rimac automobili, a očekujemo da će se uskoro pojaviti i novi.Strah od toga da umjetna inteligencija mnogima oduzme posao djelomično je neutemeljen. Kao i svaka tehnologija, to može otežati ili poboljšati živote ljudi. Događaju se promjene u radnim mjestima, ali to je tako bilo u svakoj industrijskoj revoluciji. To pitanje je postojalo i prije, ali sada je postalo relevantno jer je AI postalo nešto s čime mnogi mogu biti povezani. Prije smo mislili da ćemo imati samovozeće automobile nego da ćemo imati tehnologiju koja će moći ovladati jezikom na tako kvalitetan način”, rekla je Ćenan.
Strah od toga da umjetna inteligencija mnogima oduzme posao djelomično je neutemeljen. Kao i svaka tehnologija, to može otežati ili poboljšati živote ljudi ako je upravljana na kvalitetan način, zaključak je panelista.
Konferencija “Eurotransformacija: Hrvatska kao važan ICT i transportni hub Europe” četvrta je konferencija održana u ciklusu Eurotransformacija koja je već otvorila temu ulaska Hrvatske u eurozonu, energetske krize i krize cijene hrane. Najavljujemo i petu konferenciju u ciklusu koja će raspravljati o turističkom sektoru i energetici u rujnu. Zahvaljujemo svim našim partnerima i prijateljima konferencije, panelistima i sudionicima konferencije.
